• 1

Vreme čitanja: oko 6 min.

Kalamiti Džejn: Legenda o ženi koja je živela burnim životom Divljeg zapada

Vreme čitanja: oko 6 min.

Profesionalna skautkinja i graničarka, ostala je poznata po tome što je bila prijateljica sa čuvenim likovima Divljeg zapada kao što su Divlji Bil Hikok i Bafalo Bil Kodi

  • 1

Kalamiti Džejn bila je jedna od najzanimljivijih žena i pustolova na Starom Zapadu.

Profesionalna skautkinja i graničarka ostala je poznata po tome što je bila prijateljica sa čuvenim likovima Divljeg zapada kao što su Divlji Bil Hikok i Bafalo Bil Kodi.

Rođena u Prinstonu na današnji dan 1. maja 1852. kao Marta Džejn Kanari, Džejn je odrasla izgledajući i ponašajući se kao muškarac. Vešto je pucala kao kauboj, pila barabar sa muškarcima i preuveličavala priče o svom životu pred svakim ko bi je slušao.

Od malih nogu Marta je volela prirodu i rano je počela da jaše konje. Godine 1865. sa roditeljima i petoro mlađe braće i sestara, migrirala je u Virdžinija Siti u državi Montana.

Calamity Jane, Kalamiti Džejn

Foto: Roger-Viollet via AFP / Roger Viollet / Profimedia

Tokom petomesečnog putovanja kočijama, tinejdžerka je većinu svog vremena provodila u lovu sa muškarcima koji su bili u istom migracijskom karavanu. U vreme kada je karavan stigao do Virdžinija Sitija, bila je izuzetno dobar strelac i neustrašivi jahač.

Ubrzo po dolasku u Montanu njena majka je preminula, a porodica je nastavila emigraciju ka Juti. Kada su stigli u Solt Lejk Siti u leto 1866. godine, kako prenosi Vikipedija, ostala je i bez oca. Muškobanjasta Džejn našla se na čelu domaćinstva i odlučila da vrati svoju braću i sestre u Vajoming.

Usput je radila svaki dostupan posao kako bi obezbedila svoju porodicu, pa joj nije bilo strano da radi ni kao kuvarica, medicinska sestra, devojka iz plesne sale, konobarica, da pere sudove, a po nekim pričama, čak i kao "prijateljica noći".

Godine 1870. pridružila se generalu Džordžu Armstrongu Kasteru kao izviđač u Tvrđavi "Rasel" u Vajomingu, kada je prvi put obukla uniformu vojnika. Ovo je bio početak njene navike da se oblači kao muškarac. Četa se kretala ka jugu i Arizoni u kampanji da smeste sve Indijance u rezervate. Kalamiti se pokazala kao najnepromišljeniji i najhrabriji jahač i jedna od najboljih strelaca na Zapadu.

Kada se 1872. godine vratila se Tvrđavu Sanders u Vajoming, dobila je naređenje da se pridruži tada poznatim generalima Džordžu Kasteru, Nelsonu Majlsu i Džordžu Kruku i uguše indijski ustanak, što je trajalo narednih godinu dana.

Kasnije je pričala kako je u to vreme i dobila nadimak "Kalamiti". Nekoliko dana nakon indijskog ustanka, dok su se vojnici vraćali u logor, upala su u zasedu velike grupe Indijanaca. Kapetan Egan je prvi bio pogođen i pao je sa konja, ali je Džejn okrenula konja i vratila se po kapetana. Podigla ga je na svoje sedlo i bezbedno vratila u tvrđavu. Kapetan je tada kroz smeh rekao: "Od sada te zovem Kalamiti Džejn, heroina ravnica".

Nastavila je još neko vreme da po utvđenjima čuva lokalno stanovništvo od Indijanaca, pa je tako, prema legendi, preplivala i nabujalu reku kako bi dostavila depeše generala Kruka lokalnoj ispostavi. Tada se i teško razbolela, zbog čega je bila hospitalizovana.

Odmah pošto je ponovo mogla da jaše, uputila se na novi zadatak, tokom kog je srela Divljeg Bila Hikoka. Kako su oboje bili poznati da preteruju sa svojim pričama, a i bili su veliki ljubitelji alkohola, odmah su se složili. Iako se spekulisalo da su imali aferu, nema dokaza koji bi podržali te glasine. Džejn se pridružila karavanu novog prijatelja i zaposlila se kao jahač Poni ekspresa koji je prevozio američku poštu između Dedvuda i Kastera, što je bila jedna od najgrubljih staza u zemlji "Blek Hilsa" (Crnog brda).

Dana 2. avgusta 1876, Divlji Bil Hikok je sedeo za kockarskim stolom u jednom od lokalnih salona, kada je upucan u potiljak, dok je karte od par osmica i par asova još držao  u ruci, od kada se u pokeru koristi izraz "mrtva ruka". Njegovu sahranu sledećeg dana ispratilo je celokupno stanovništvo, od kopača zlata do "prijateljica noći".

Istog dana počelo je i suđenje Džeku Mekolu koji je pucao u Divljeg Bilija iz osvete što mu je ubio brata; za manje od dva sata porota je donela presudu "nije kriv". Kasnije je ipak proglašen krivim i obešen za ubistvo Divljeg Bila Hikoka.

Kalamiti je za to vreme ostala da živi u Dedvudu. Uskoro su grad preplavile male boginje. Džejn je mnoge spasila, a stari lokalni doktor Babkok morao je da prizna da se u ovoj okoreloj muškarači krije "nekakav mali anđeo".

To je, naravno, nije sprečilo da ne bude ponovo deo neke ludosti, pa je tako jednom prilikom dok je bila u operi sa prijateljem, okorelim revolverašem Arkanzas Tomom, na kraju predstave ispljunula duvan koji je žvakala pravo u oko izvođačice. Njen prijatelj je na to odgovorio pucanjem u lampe. Publika im je oduševljeno klicala dok su Klamiti i Arkanzas ruku pod ruku promarširali operom. Tom, nažalost, više nije video Džejn, jer je već sledećeg dana stradao tokom pljačke banke.

Njenim avanturama nije bilo kraja. Jednog jutra u proleće 1877. godine, dok je jahala pronašla je strelom pogođenog vozača kako leži licem nadole u blatu. Zauzela je vozačko mesto, odvezla je kočiju u Dedvud, i spasila šest putnika i ranjenog vozača. Dedvud je napustila te jeseni.

Do kasnih 1870-ih ova neverovatna žena je zaokupila maštu nekoliko pisaca koji su pisali u svojim časopisima o njoj. Ona se za to vreme "smirila" u Majls Sitiju, gde je kupila ranč na reci Jelouston gde je uzgajala stoku i držala krčmu pored puta, ali ne zadugo.

Tokom 1884. godine otišla je u El Paso, gde je upoznala je Teksašanina Klintona Burka, za kojeg se udala u avgustu 1885, i dve godine kasnije, 28. oktobra 1887, rodila devojčicu. Par je napustio Teksas 1889. i ​​u Koloradu, u gradu Boulder, četiri godini držao hotel, dok se ponovo nije dala u lutanje.

Narednih nekoliko godina, Kalamiti je pokušavala da proda svoju životnu priču svakome ko je hteo da sluša. Uz reputaciju da bolje rukuje konjem od većine muškaraca i da puca kao kauboj, njene veštine su je odvele u "Bafalo Bil Divlji zapad Šou" 1895. godine, gde je pokazala šta ume.

Sa trupom koja je pratila ovaj šou obišla je Mineapolis, Čikago, Sent Luis i Kanzas Siti, na kom su oživljavali Divlji zapad. Ali je nekako, kako navodi Legends of America, uvek uspevala da se napije i dobije otkaz pre predstave.

Zbog alkohola je imala mnoge uspone i padove, a legenda kaže da je u Bafalu u državi Njujork naterala irske policajce da igraju dok im je iz puške pucala u noge. Veče "zabave" završila je tako što je posrnula niz ulicu psujući ceo grad. Bila je iscrpljena.

U leto 1903. poslednji put se vratila na Crna brda. U završnoj fazi svog "besnog" alkoholizma i noseći par stvari u oronulom starom koferu, našla je utočište u javnoj kući gospođe Dore Du Fran. Sledećih nekoliko meseci, zarađivala je za život tako što je kuvala i prala veš za Dorine devojke. Uskoro, 2. avgusta 1903. godine, je preminula i po njenom poslednjem zahtevu sahranjenaje  pored velikog američkog revolveraša, Divljeg Bila Hikoka, na planini Morija koja gleda na grad Dedvud.

Sahrana je bila najveća koja je održana u Dedvudu za jednu ženu, a Kalamitin kovčeg zatvorio je muškarac kojeg je, kao dečaka, oporavila od malih boginja. Iza nje su ostale uzbudljive avanture, o kojima se zna samo iz njenih priča i većina nikada nije potvđena. Ali i legenda o ženi koja žestoko pije, nosi mušku odeću i živi grubim i burnim životom Divljeg zapada.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Teuta je u lokdaunu otkrila promenu na dojci: “Radovala sam se lečenju, znala sam da ću ozdraviti”

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike Ona

Komentari

  • V

    24. avgust 2023. | 17:47

    Šta se dogodilo sa njenom ćerkom?

    Podelite komentar