• 1

Vreme čitanja: oko 3 min.

Margita Stefanović Magi: "Crna princeza" koja je imala sve

Vreme čitanja: oko 3 min.

"Nosila je jednu superiornu inteligenciju"

  • 1
Margita "Magi" Stefanović Foto: Goranka Matić

Margita Stefanović, zvana Magi, jedno je od najčuvenijih imena muzičke scene Jugoslavije. Žena nebrojenih talenata ostala je upamćena kao klavijaturistkinja beogradske rok grupe Ekatarina Velika.

Bila je jedinica, odrastala je u beogradskoj porodici, razvijajući svoj izuzetan muzički talenat. Završila je osnovnu školu „Oslobodioci Beograda”, potom VIII beogradsku gimnaziju, matematički smer (1973–1977), kao i nižu i srednju muzičku školu „Josip Slavenski”, instrumentalni odsek.

Sa samo 11 godina dobija ponudu ruskog profesora Timakina za nastavak školovanja u muzičkoj školi u Moskvi, ali buduća „rok princeza crnog talasa", kako se navodi, po želji majke to odbija, nastavlja školovanje u rodnom gradu.

Svoj dalji talenat nakon završetka gimnazije razvija na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, gde osvaja treću nagradu na međunarodnom konkursu u Japanu za rad na temu uređenja crnogorskog sela Reževići.

Paralelno neguje i naklonost muzici, važi za jed nu od najtalentovanijih klasičnih pijanistkinja u bivšoj Jugoslaviji. Apsolvira na smeru projekta „Smrznute muzike” /arhitektura/, a 1984. diplomira sa temom „Alternativno projektovanje” kod profesora Milana Lojanice.

Potom nastupa ključni trenutak za njenu karijeru - 1982. godine upoznaje Milana Mladenovića, frontmena grupe Ekatarina Velika (tada Katarina II). Nije mnogo trebalo da ga fascinira žena bogatog talenta, te je poziva da se pridruži grupi. Magi uskoro postaje stalni član sastava.

Otvorena izložba fotografija posvećena Margiti Stefanović Foto: Tanjug/Marko Đoković

Ova klavijaturistkinja komponuje i muziku za filmove i drame. Neka od njenih ostvarenja obogatila su dela "Prvi put sa ocem na jutrenje", "Vera Hofmanova", "Povratak Vuka Alimpića"...; glumi u filmu Gorana Markovića "Tajvanska kanasta" iz 1985. godine. U istom ostvarenju EKV izvodi pesmu "Tatoo". Dama crne kose i jake harizme postaje ikona rokenrola osamdesetih.

Glumac Svetozar Cvetković u emisiji “Šta sam tebi i ko sam sebi” govorio je kao niko dotad tako iskreno o Margiti Stefanović. Bili su bliski prijatelji. Upoznali su se kada je on imao 18, a ona 17 godina.

"Ona je prosto svojom pojavom nosila nešto što niko nije nosio sa sobom. Nosila je jednu superiornu inteligenciju i praktično je od tada do kraja svog života bila deo mog života i deo saznanja o tome kako se jedan veliki talenat, jedan veliki um, ona je bila neverovatno inteligentna, može potpuno urušiti pod dejstvom sredine i nečega što je neko retko mogao da kaže tad naglas, a što je i danas jako teško reći - jaka hemija, jake droge", rekao je glumac.

Govoreći o njenoj originalnosti i ogromnom talentu, Cvetković navodi da je kao studentkinja arhitekture imala poziv da ide i u Japan.

Na karijeru i život neponovljive Magi uticala je zavisnost od narkotika. Cvetković opisujući kako je podigla rukave da mu pokaže ubode od igala, kako ih je nazvao, "štepove".

"O tome mi je i sada neprijatno da govorim, ali to je upozoravajuća činjenica i ako nekome mogu nešto da uputim iz toga jeste da se nešto što sam najlepše u životu doživeo, što se tiče bilo koje osobe s kojom sam bio blizak, potpuno urušilo s tim tragovima uboda, koji nisu postojali samo na šakama, nego i na njenim stopalima. Tome se zapravo nije video kraj", bio je iskren Cretković, pominjući da zna da će mnogi njeni vršnjaci biti ljuti zato što je to ispričao, ali smatra da je dužan da upozori na to zlo.

-  To je nešto što i danas najviše preti svim generacijama, koje iz adolescencije prelaze u period svojih stvarnih života i svoje stvarne budućnosti. Mislim da budućnost s tim ne postoji, istakao je.

Žena koja je bila inspiracija mnogima ostavila je jak trag na muzičkoj i kulturnoj scenu Jugoslavije. Njeni poslednji dani, u beogradskom Centru za smeštaj beskućnika, bolan su obrt sudbine. Prema rečima Zorice Kojić, jedne od autorki izložbe fotografija o Magi, bila je "važan deo tog sastava i oličavala je suštinu ženskog principa novog talasa".

Umrla je 18. septembra 2002. na beogradskoj Infektivnoj klinici. Sahranjena je na Novom groblju na Bežanijskoj kosi.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike Ona

Komentari