Saveti za momke iz knjige "Devojke koje ne treba ženiti": Smešno danas, tužno tada

Ako ste pomislili da su mizogini stavovi proizvod savremenog društva, knjiga R. Gerlinga iz 1923. godine, pod naslovom "Devojke koje ne treba ženiti: Opomene i saveti", dokazuje suprotno. Ono što je tada predstavljano kao praktični vodič za mladiće željne braka, danas izaziva zgražavanje, smeh i podsmeh – ali i bolnu spoznaju da su žene kroz istoriju nosile teret iracionalnih i štetnih stereotipa.

Na Instagram stranici Retroteka osvanulo je nekoliko stranica ove "bisere mudrosti", što je izazvalo lavinu reakcija. Knjiga je, kako autor tvrdi, prodata u 200.000 primeraka i prevedena na nekoliko jezika. Nudi niz "saveta" o tome kakve devojke izbegavati: od onih s genetskim predispozicijama za bolesti, do onih čija "inteligencija teži nuli", što autor ilustruje crtežima šest profila "glupih devojaka". Da nije tragično, bilo bi urnebesno.

Preporučujemo

Foto: Instagram/Printscreen

Međutim, iza tog smeha krije se surova istina o tome kako su žene kroz vekove bile podvrgnute procenjivanju, etiketiranju i ponižavanju. Autor se ne libi ni da žene s većim brojem dlaka na telu, hemoroidima ili "pogrešnim" porodičnim poreklom proglasi nepoželjnim za brak. Sve to garnirano je pseudonaučnim tezama o genetici, eugenici i raspodeli porodičnih uloga.

Ironija je, naravno, u tome što je iste godine objavljena i muška verzija knjige – "Muškarci za koje se ne treba udavati". Ali, dok su žene analizirane do poslednjeg detalja, muškarci su u tom kontekstu uglavnom prolazili s blagonaklonošću, uz eventualnu opasku na račun karaktera ili poroka.

Zašto je ova knjiga danas važna?

Ovo nije samo komična relikvija prošlih vremena. Ona je podsetnik da mizoginija nije ukorenjena u biologiji ili sudbini, već u društvenim konstrukcijama koje su vekovima oblikovane i negovane. Pitanja koja ova knjiga pokreće nisu toliko različita od onih koja danas postavljamo. Da li smo zaista napredovali kada se žene i dalje suočavaju sa pritiscima da budu "savršene supruge", "savršene majke" i "savršene radnice"? Da li smo zaista ostavili iza sebe procenjivanje ženskih tela i karaktera po nepravednim i zastarelim standardima?

Ova knjiga, koliko god bila apsurdna, može biti koristan alat za otvaranje diskusije. Ne o tome kakve žene ne treba ženiti – jer, iskreno, to pitanje nije relevantno – već o tome kakvo društvo treba da gradimo. A to je društvo u kojem niko neće biti sveden na stereotipe, crteže "glupih profila" ili bilo koju drugu mizoginu klasifikaciju.

Poruka ženama koje bi ova knjiga želela da obeshrabri? Nemojte se udavati zbog društvenih očekivanja, već zbog sebe. I ako naiđete na nekoga ko bi vas procenjivao prema kriterijumima R. Gerlinga – bežite glavom bez obzira. Jer, ako ništa, može da posluži bar kao priručnik za sve crvene zastavice koje možda ne primećujemo. Baš kako jedna čitateljka Retroteke reče, "Ova knjiga vam može otvoriti oči!"

(Ona.rs)

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Povezane vesti

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.