Ove srpske reči koristi ceo svet: Završile su u engleskim rečnicima, a da to skoro niko ne zna
Srpski jezik možda govori mali broj ljudi u poređenju sa engleskim, ali je njegov trag u svetskoj kulturi daleko veći nego što se na prvi pogled čini. Neke naše reči već vekovima žive u engleskim rečnicima, koriste se širom sveta i retko ko razmišlja o njihovom poreklu. Upravo tim jezičkim mostovima bavi se jedna zanimljiva analiza koja otkriva koliko je srpski jezik ostavio dubok pečat u globalnoj komunikaciji.
Šta kažu lingvisti
U analizi objavljenoj u listu Politika, profesor Nenad Tomović sa Filološkog fakulteta u Beogradu navodi niz srpskih reči koje su našle svoje mesto u engleskom jeziku.
Kao izvori korišćeni su najugledniji rečnici, među kojima se izdvajaju Oxford English Dictionary i Merriam-Webster’s Unabridged Dictionary, uz konsultovanje i drugih relevantnih leksikografskih izvora.
Reč koju zna ceo svet
Najpoznatija i najrasprostranjenija srpska reč u engleskom jeziku svakako je vampire, odnosno vampir. U engleski je ušla u prvoj polovini 18. veka i ubrzo postala deo opšteg svetskog kulturnog nasleđa.
Iako se često tumači kao reč slovenskog porekla bez preciznog jezičkog izvora, američki leksikografi je jasno povezuju sa srpskim jezikom, što dodatno potvrđuje njen značaj.
Paprika i šljivovica
Još jedna reč koja se danas smatra potpuno prirodnim delom engleskog vokabulara jeste paprika. Ona se koristi bez prevoda i označava i začin i samu biljku.
Srpsko nacionalno piće, šljivovica, ušlo je u engleski jezik još u 19. veku, najverovatnije posredstvom nemačkog jezika. O tome svedoče oblici sliwowitz i slivovitz, koji su zabeleženi u tadašnjim rečnicima.
Slava, slatko i duh tradicije
Tokom 20. veka u engleske rečnike ulaze i reči slava i slatko, koje su ostale vezane za specifične običaje i kulturu srpskog naroda. One se uglavnom koriste u objašnjenjima i etnografskim kontekstima, ali su prepoznate kao autentični pojmovi bez adekvatnog prevoda.
Folklor koji je očarao Engleze
U 19. veku, kada se engleska čitalačka publika prvi put ozbiljnije susrela sa srpskom narodnom književnošću, u jezik ulaze i reči iz sveta folklora. Tako je zabeležena reč vila, u oblicima vila ili wili, kao naziv za natprirodna bića iz narodnih predanja.
Uz pesme o vilama, logično su ušle i reči gusle i guslar, jer su upravo uz taj instrument ove pesme izvođene.
Kolo, zadruga i druge specifične reči
Tradicionalna narodna igra kolo poznata je engleskim leksikografima više od jednog veka. Pored nje, rečnici beleže i termine karakteristične za srpsku društvenu i istorijsku stvarnost, kao što su zadruga (u značenju porodične zajednice), skupština i četnik.
Primeri ovih reči jasno pokazuju da srpski jezik nije ostao zatvoren u svojim granicama. Naprotiv, kroz istoriju, kulturu i običaje, uspeo je da pronađe put do najuglednijih svetskih rečnika.
(Ona.rs/dnevnik)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Primopredaja NATO, general Antonio Stasi, obraćanje
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.