Vaskršnji post počinje 23. februara: Detaljan vodič kroz svih 7 nedelja i pravila koja ne smete zaboraviti

K. M.
K. M.  
  • 0

U ponedeljak, 23. februara 2026. godine počinje Veliki ili Vaskršnji post - najduži i najznačajniji post u pravoslavnoj tradiciji, kojim se vernici pripremaju za najveći hrišćanski praznik, Vaskrs. Ove godine post traje sve do 11. aprila, dok Vaskrs proslavljamo u nedelju, 12. aprila.

Veliki post traje ukupno 48 dana, a na njega se nadovezuje Strasna (Stradalna) sedmica, pa čitav posni period predstavlja vreme telesne i duhovne pripreme za praznik Vaskrsenja Hristovog. U ovom periodu od vernika se očekuje da poštuju pravila ishrane, ali i da rade na svom duhovnom pročišćenju kroz molitvu, pokajanje i činjenje dobrih dela.

Crkveno učenje naglašava da pravi post ima dve dimenzije - telesnu i duhovnu. To znači da se ne sastoji samo u uzdržavanju od mrsne hrane, već i u uzdržavanju od loših misli, želja i postupaka, kao i u umnožavanju molitava, dobročinstava i praštanja.

Osnovna pravila Uskršnjeg posta: Šta znači post na vodi, a šta na ulju?

Post, post na vodi Foto: Shutterstock

U toku Velikog posta vernici se uzdržavaju od svih namirnica životinjskog porekla - mesa, mleka, sira, jaja i drugih proizvoda koji sadrže životinjske masti.

Post podrazumeva tri osnovna režima ishrane:

Post na vodi: Hrana se priprema bez ulja i predstavlja najstroži oblik posta. Većina radnih dana (od ponedeljka do petka) provodi se upravo u ovom režimu, a naročito su strogi sreda i petak.

Post na ulju: Dozvoljen je subotom i nedeljom, kada se hrana može pripremati na ulju, a dozvoljena je i umerena upotreba vina.

Riba: Tokom celog Vaskršnjeg posta dozvoljena je samo dva puta: na praznik Blagovesti (7. april) i na praznik Cveti (5. april).

Prva tri dana prve nedelje posta od starine se poste posebno strogo, dok se poslednja nedelja pred Vaskrs provodi u molitvi i veoma strogom postu. Na Veliki petak preporučuje se potpuno uzdržavanje od hrane i pića do iznošenja plaštanice (oko 15 časova), nakon čega se uzima lagan obrok na vodi. Velika subota je jedina subota u godini koja se posti na vodi.

Važno je napomenuti da post nije dijeta, niti treba da ugrozi zdravlje. Deca, trudnice, starije osobe i bolesni mogu ublažiti pravila posta uz savet duhovnika ili parohijskog sveštenika.

Sedam nedelja Velikog posta: značenje i pravila ishrane

mitropolit Joanikije, Gruzijska pravoslavna crkva, Hram Hristovog vaskrsenja Podgorica Foto: Boris Musić

1. Čista (Todorova) nedelja - početak duhovnog očišćenja

Prva sedmica Velikog posta smatra se najstrožom i predstavlja simboličan početak duhovnog čišćenja. Po pravoslavnom tipiku, prva tri dana (ponedeljak, utorak i sreda) podrazumevaju takozvano trimirje - potpuno uzdržavanje od hrane i pića.

Za vernike koji to ne mogu da izdrže, preporučuje se suhojedenje ili strogi post na vodi. Ostatak sedmice provodi se u postu na vodi, dok su subota (Todorova subota) i nedelja razrešeni na ulje.

2. Pačista nedelja - učvršćivanje u veri

Druga nedelja posta posvećena je Svetom Grigoriju Palami i predstavlja nastavak duhovne borbe započete u prvoj sedmici.

Od ponedeljka do petka posti se na vodi, dok su subota i nedelja razrešene na ulje.

3. Krstopoklona nedelja - poklonjenje Časnom krstu

Tokom treće nedelje posta vernici se poklanjaju Časnom krstu koji se iznosi na sredinu hrama radi duhovnog ukrepljenja onih koji poste.

Od ponedeljka do petka posti se na vodi, subotom je dozvoljeno ulje, dok je u nedelju dozvoljena riba jer se tada proslavljaju Blagovesti (7. april).

4. Sredoposna nedelja - na polovini puta

Ova sedmica nalazi se tačno na sredini posta i predstavlja podstrek vernicima da istraju u započetom podvigu.

Od ponedeljka do petka posti se na vodi, dok su subota i nedelja razrešene na ulje.

5. Gluva nedelja - vreme tišine i pokajanja

Gluva nedelja smatra se periodom unutrašnje tišine i pokajanja. U ovom periodu crkva ne preporučuje veselja, pesmu i zabave.

Ponedeljak i utorak provode se u postu na vodi, dok se od srede do nedelje posti na ulju, s tim što je u petak dozvoljeno i vino.

6. Cvetna nedelja - ulazak u Jerusalim

Srednjovekovni hlebovi Srbije, predavanja Foto: Lidija Cvetić-Vučković

Šesta nedelja posta dobila je ime po prazniku Cveti, kojim se obeležava ulazak Isusa Hrista u Jerusalim.

Od ponedeljka do petka posti se na vodi, na Lazarevu subotu (Vrbicu) dozvoljeno je ulje, dok je na praznik Cveti dozvoljena riba.

7. Strasna (Stradalna) nedelja - završnica posta

Poslednja nedelja pred Vaskrs posvećena je stradanju Isusa Hrista i provodi se u najstrožem postu, molitvi i pokajanju.

Od ponedeljka do srede posti se na vodi, na Veliki četvrtak dozvoljeni su ulje i vino, dok se na Veliki petak preporučuje potpuno uzdržavanje od hrane i pića do iznošenja plaštanice.

Velika subota provodi se u postu na vodi, a dolaskom Vaskrsa u nedelju, 12. aprila, Veliki post se završava.

Duhovna strana posta: Molitva, ispovest i praštanje

Telesni post bez duhovnog nema smisla. Sveti Jovan Zlatousti učio je da nije dovoljno samo uzdržavati se od mesa, već treba postiti i od ogovaranja, laži, gneva i loših dela.

Tokom Velikog posta vernici se podstiču na:

  • svakodnevnu molitvu, naročito Molitvu Svetog Jefrema Sirina („Gospode i Vladiko života moga…“)
  • ispovest i pričešće
  • činjenje dobrih dela
  • praštanje drugima

Post počinje Nedeljom praštanja, jer prema hrišćanskom učenju ne možemo očekivati oproštaj od Boga ako mi nismo oprostili drugima.

Veliki ili Vaskršnji post zato nije samo promena načina ishrane, već vreme duhovnog rasta, smirenja i pripreme za najveću pobedu života nad smrću - Vaskrsenje Hristovo.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Breskvica se pojavila u čipkanom kompletu i zasenila sve

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Porodica