11 rečenica koje emocionalno nezreli ljudi često izgovaraju: Ako ih stalno čujete od nekoga, obratite pažnju

M. M.
M. M.  
  • 0

Nekada vam nisu potrebne godine poznanstva da biste shvatili kako se neko ponaša kada stvari ne idu po njegovom. Dovoljna je jedna svađa, kritika, odbijanje ili zahtev da preuzme odgovornost - i tada se često pojavljuju rečenice koje otkrivaju mnogo više nego što osoba namerava.

Emocionalna nezrelost ne znači da je neko nužno loš čovek. Međutim, može da se ispoljava kroz teško prihvatanje odgovornosti, prebacivanje krivice, izbegavanje neprijatnih razgovora, slabu kontrolu emocija ili pokušaje da se druga osoba navede da popusti.

Upravo takve obrasce YourTango izdvaja kroz 11 rečenica koje emocionalno nezreli ljudi često koriste u svakodnevnim razgovorima.

Jedna izgovorena rečenica, naravno, nije dijagnoza ničijeg karaktera. Ali ako se iste fraze ponavljaju svaki put kada dođe do problema, možda nije loše obratiti pažnju na obrazac.

1. "Nisam ja kriv/a"

Svi grešimo. Razlika je često u tome šta uradimo kada shvatimo da smo pogrešili.

Emocionalno zrelija osoba može da kaže: "Pogrešio sam", "Žao mi je" ili "Nisam imao lošu nameru, ali razumem da sam te povredio".

Kod emocionalno nezrele osobe prvi impuls često je odbrana.

"Nisam ja kriv."

Umesto razgovora o posledicama sopstvenog ponašanja, fokus se odmah prebacuje na pronalaženje opravdanja. Izvorni tekst navodi i istraživanje koje je odbijanje izvinjenja povezalo sa osećajem moći i kontrole.

2. "Ti si me naterao/la"

Ovo je korak dalje od izbegavanja odgovornosti.

Nisam samo ja nevin - ti si kriv za ono što sam ja uradio.

"Vikao sam jer si me iznervirala."

"Slagao sam jer bih inače imao problem."

"Rekao sam to zato što si me izazvao."

Naravno da ponašanje drugih utiče na naše emocije. Ali odrasla osoba ipak ostaje odgovorna za način na koji će na njih reagovati.

Stalno prebacivanje te odgovornosti na druge može biti znak problema sa emocionalnom regulacijom.

3. "Ti uvek vraćaš prošlost"

Ponekad je ova rečenica sasvim opravdana. Nije zdravo svaku novu svađu pretvarati u spisak grešaka napravljenih pre deset godina.

Ali postoji velika razlika između nepotrebnog vraćanja prošlosti i problema koji nikada zapravo nije rešen.

Ako je neko povređen, a druga strana nikada nije preuzela odgovornost niti promenila ponašanje, "opet pričaš o tome" može postati zgodan način da se razgovor prekine.

Izvorni tekst upravo ovu frazu povezuje sa nerazumevanjem posledica sopstvenih postupaka.

4. "Dobro, onda više neću ni da pričam sa tobom"

Umesto rešavanja konflikta - zid.

Ćutanje može biti korisno ako neko kaže: "Previše sam ljut, treba mi pola sata da se smirim pa ćemo nastaviti."

Ali to nije isto što i kažnjavanje druge osobe tišinom.

"Dobro."

"Ništa."

"Zaboravi."

"Neću više da pričam."

Kada se ćutanje koristi da bi druga osoba bila kažnjena, uznemirena ili primorana da prva popusti, razgovor prestaje da bude pokušaj rešavanja problema.

5. "Preteruješ"

Možda jedna od najčešćih.

Umesto:

"Razumem zašto te je to pogodilo."

dobijete:

"Praviš dramu."

"Preosetljiva si."

"Od svega napraviš problem."

"Preteruješ."

Moguće je, naravno, da neko zaista reaguje burnije nego što situacija zahteva. Ali ako se ova rečenica koristi svaki put kada pokušate da kažete da vas je nešto povredilo, ona može postati način poništavanja tuđih osećanja.

Empatija ima važnu ulogu upravo u rešavanju konflikata, dok njeno odsustvo lako pretvara razgovor u međusobno optuživanje.

6. "Neću da pričam o tome"

I ovde kontekst menja sve.

Svako ima pravo da kaže: "Nisam sada spreman za ovaj razgovor."

Problem nastaje kada "neću da pričam o tome" zapravo znači - nikada nećemo razgovarati o tome.

Neprijatna tema se zatvori, problem ostane, nekoliko dana prođe i svi se ponašaju kao da se ništa nije dogodilo.

Do sledeće svađe.

Izvorni tekst ovakvo ponašanje povezuje sa teškoćama u prepoznavanju i izražavanju sopstvenih emocija.

7. "Ja sam jednostavno takav/a"

Ovo može zvučati kao potpuno prihvatanje sebe.

Ponekad, međutim, znači:

"Nemam nameru da promenim ponašanje koje te povređuje."

Svako ima karakter, temperament, vrline i mane. Ali odrasli odnosi zahtevaju određeno prilagođavanje.

Ako neko stalno kasni, vređa kada se naljuti, ostavlja drugima svoje obaveze ili odbija svaki kompromis, "takav sam" nije rešenje problema.

Ličnost objašnjava mnogo toga. Ne opravdava baš sve.

8. "Da me voliš, ti bi..."

Ovo je jedna od fraza kod kojih bi posebno trebalo zastati.

"Da me voliš, uradila bi to."

"Ako ti je stvarno stalo do mene, dokazala bi."

"Da sam ti važan, ne bi rekao ne."

Ljubav se ovde pretvara u sredstvo pritiska.

Izvorni tekst ovu formulaciju opisuje kao manipulativnu, jer može služiti tome da se druga osoba navede da uradi nešto protiv sopstvenih interesa ili granica.

Zdravo "ne" ne znači automatski odsustvo ljubavi.

9. "Ti UVEK radiš isto"

"Uvek" i "nikad" imaju neverovatnu sposobnost da malu svađu pretvore u veliku.

"Ti nikada ne slušaš."

"Uvek misliš samo na sebe."

"Nikada nisi tu."

Problem je što takve generalizacije drugu osobu gotovo automatski guraju u odbranu.

Mnogo je korisnije govoriti o konkretnom ponašanju:

"Zabolelo me je što se danas nisi javio."

nego:

"Ti se nikada ne javljaš jer ti nije stalo."

Izvorni tekst zato ukazuje na značaj takozvanih "ja" poruka, koje smanjuju optuživanje druge strane.

10. "Ja sam dobro, ti imaš problem"

Još jedan zgodan način da se odgovornost prebaci preko stola.

Osoba može biti očigledno ljuta, povređena ili uznemirena, ali umesto da prizna sopstveno emocionalno stanje, insistira da problem postoji isključivo kod druge strane.

Time razgovor praktično postaje nemoguć.

Jer ako jedna osoba tvrdi da nema nikakav doprinos konfliktu, onda druga mora da ponese čitav teret problema.

U izvornom tekstu ova fraza povezuje se upravo sa prebacivanjem krivice i teškoćama u priznavanju gubitka emocionalne kontrole.

11. "Ja nikada ne dobijem ono što želim"

Ova rečenica često dolazi kada osoba ne može da prihvati odbijanje, kompromis ili činjenicu da se stvari neće odvijati prema njenom planu.

Umesto razočaranja koje može normalno da se izrazi, pojavljuju se dramatizacija i pokušaj izazivanja krivice:

"Meni nikad ništa."

"Svi drugi mogu, samo ja ne."

"Nikome nije stalo šta ja želim."

Problem nije u tome što je neko razočaran. Svi imamo pravo na razočaranje.

Problem nastaje kada se ono koristi kao sredstvo kojim druga osoba treba da bude naterana da popusti. Izvorni tekst poslednju od 11 fraza upravo povezuje sa teškoćama u prihvatanju situacije kada osoba ne dobije ono što želi.

Jedna rečenica ipak ne znači da je neko emocionalno nezreo

Ovo je možda najvažniji deo cele priče.

Gotovo svako od nas je nekada rekao "preteraš", "neću sada da pričam", "nisam ja kriv" ili čak "ja sam jednostavno takav".

Problem nije jedna rečenica. Problem je obrazac.

Obratite pažnju šta se događa kada toj osobi kažete da vas je povredila.

Može li da sasluša?

Može li da kaže "pogrešio sam"?

Može li da se izvini bez dodatka "ali ti si..."?

Može li da prihvati vaše "ne"?

Može li posle svađe da se vrati razgovoru?

I možda najvažnije - menja li ponašanje ili samo pronalazi novu rečenicu kojom će ga opravdati?

Jer emocionalna zrelost ne znači da se nikada ne naljutimo, ne pogrešimo ili ne kažemo nešto što ne treba.

Mnogo više govori ono što uradimo nakon toga.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Probali smo hipnoterapiju i prenosimo vam utiske

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Porodica