Veoma su inteligentni, ali ih ljudi često smatraju sporim: U ovih 7 situacija njihov mozak radi drugačije
Ne odgovaraju odmah, teško se uključuju u brze rasprave i najbolji argument smisle tek kada razgovor prođe. To ne mora da znači da ne znaju odgovor, možda samo obrađuju više informacija nego što se spolja vidi.
U kulturi koja brzinu često izjednačava sa sposobnošću, osoba koja odmah odgovori deluje inteligentnije i sigurnije. Ona koja zastane, razmisli ili zatraži dodatno vreme lako može biti proglašena nepripremljenom i neodlučnom.
Međutim, inteligencija i brzina obrade informacija nisu ista stvar. Neko može odlično razumeti složene ideje, uočavati obrasce i donositi kvalitetne zaključke, a ipak mu može biti potrebno više vremena da formuliše odgovor.
To, naravno, ne znači da je svaka osoba koja sporije reaguje natprosečno inteligentna. Ipak, brzina odgovora sama po sebi nije pouzdano merilo nečijih sposobnosti.
1. Razgovor za posao
Poslodavac postavlja pitanje, a kandidat zastaje nekoliko sekundi pre nego što odgovori. Dok drugi izgovaraju unapred pripremljenu rečenicu, on u mislima poredi nekoliko mogućih odgovora i traži onaj koji najbolje odgovara situaciji.
Problem je što se pauza često tumači kao nesigurnost ili nedostatak znanja. Prednost dobija kandidat koji se bolje snalazi pod pritiskom, iako njegov odgovor možda nema istu dubinu.
2. Brzi razgovori u većem društvu
Dok pažljivo oblikuju ono što žele da kažu, tema se već promenila. Kada pronađu pravi trenutak i preciznu formulaciju, grupa je nekoliko koraka dalje.
Zato često ostaju tihi, a drugi zaključuju da nemaju šta da dodaju ili da ne prate razgovor. U stvarnosti su možda primetili detalj koji je svima ostalima promakao, samo nisu stigli da ga izgovore.
3. Sastanci na kojima ih iznenada pitaju za mišljenje
„Šta ti misliš?“ deluje kao jednostavno pitanje, sve dok se desetak ljudi istovremeno ne okrene prema vama.Osobi koja sporije obrađuje informacije pritisak dodatno otežava razmišljanje. Može ponuditi nedovršen odgovor ili potpuno zanemeti, dok joj se mnogo bolja ideja pojavljuje dvadeset minuta kasnije.
Okolina pamti tišinu, ali ne vidi složen proces koji se odvijao iza nje.
4. Rasprave u kojima pobeđuje najbrži
Tokom svađe druga osoba govori brzo, samouvereno i bez zastajkivanja. Pažljiviji sagovornik oseća da nešto u argumentu nije ispravno, ali mu je potrebno vreme da pronađe tačnu grešku i jasno je objasni.
Savršen odgovor dolazi tek nekoliko sati kasnije, kada se emocije smire i sve informacije slože. Rasprava je već završena, pa je brzina ponovo ostavila utisak da je jedna strana bila u pravu.
5. Upoznavanje i prvi utisak
Kratko kašnjenje u odgovoru, ozbiljan izraz lica ili nekoliko trenutaka tišine mogu biti protumačeni kao hladnoća, nezainteresovanost ili zbunjenost.
Osoba je možda veoma prisutna i pažljivo analizira ton, reči i kontekst. Ipak, prvi utisci nastaju brzo, pa joj drugi često ne daju dovoljno vremena da pokaže koliko zapravo razume i primećuje.
6. Testovi ograničeni vremenom
Testovi sa štopericom ne mere samo znanje i sposobnost zaključivanja, već i brzinu kojom neko čita, obrađuje pitanje i bira odgovor.
Osoba može odlično poznavati gradivo, ali razmatrati više mogućih tumačenja svakog pitanja. Dok drugi biraju prvi odgovor koji deluje tačno, ona proverava detalje i zato ne stiže do kraja.
Slabiji rezultat tada ne mora verno da pokaže stvarni domet njenog znanja.
7. Donošenje odluka pod pritiskom
Kada se odgovor traži odmah, osoba koja brzo preseče deluje kao prirodni vođa. Ona koja traži sat vremena može izgledati neodlučno.
Iza te pauze, međutim, može se odvijati ozbiljna procena posledica, rizika i mogućih problema. Takva osoba nije nužno zaglavljena, već pokušava da donese odluku koju kasnije neće morati da ispravlja.
Brz odgovor nije uvek i najbolji odgovor
Neki ljudi razmišljaju u kratkim i brzim naletima, dok drugi povezuju veliki broj informacija pre nego što iznesu zaključak. Obe vrste mišljenja mogu biti dragocene, ali savremeno radno i društveno okruženje češće nagrađuje onu prvu.
Zato bi razgovori za posao, sastanci i obrazovanje trebalo da ostave prostor i za pisane odgovore, naknadne predloge i kratko vreme za razmišljanje. Ponekad osoba koja ćuti nema manje da kaže, već pokušava da kaže nešto preciznije.
Najbrži um nije automatski i najpametniji. Nekim veoma sposobnim ljudima samo je potrebno nekoliko trenutaka više da ono što su primetili pretvore u reči.
(Ona.rs / Bolde)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Probali smo hipnoterapiju i prenosimo vam utiske
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.