• 1
 ≫ 

Lazarev kanjon: Nekadašnje tajno utočište srpskih hajduka mesto je čudesne lepote

 ≫ 

Priroda kakvu morate da doživite u našoj zemlji je upravo ovaj kanjon

  • 1

Nadomak sela Zlot nalazi se pravi biser prirode, mesto od kog su čak i Turci zazirali, jer se nisu usuđivali da se zapute tamo... Taj biser zove se Lazarev kanjon.

Dok su u njemu hajduci pronalazili spas od Turaka, niko sem njih nije se usuđivao da na ovom kanjonu pronađe utočište. 

Zašto? Možemo slobodno reći da je priroda koja okružuje ovaj kanjon veoma specifična i da preživljavanje u njemu uopšte ne bi bio "lak zadatak".

Postoji jedna čuvena legenda o hajduku Lazaru, koji je pljačkao Turke i tako stekao ogromno bogatstvo. Legenda kaže da je svoje blago sakrio ili zakopao duboko u srcu Lazareve pećine. Navodno, i dan-danas neki ljudi tvrde da to blago postoji, skriveno u nekom zabačenom delu ove pećine.

Flora i fauna koja okružuje čitavo ovo područje veoma je specifična. U kanjonu dom su pronašle mnoge biljke i životinje - jedna od retkih tipova četinara - krimski bor, kao i jedna od najstarijih biljaka na našim prostorima - tisovo drvo, koje vuku poreklo iz doba krede.

Kroz njega protiče istoimena reka, za koju stručnjaci tvrde da je "izvajala" čitav kanjon. Lazarev kanjon je najdublji i najduži kanjon u istočnoj Srbiji, dugačak je čak devet kilometara, a u visinu diseže i do 500 metara.

Kanjon je sa svih strana zaklonjen stenovitim grebenima: sa juga i jugoistoka uzdiže se Malinik (1.087 m), sa severa Strnjak (720 m) i Kornjet (696 m), a sa zapada Pogara (883 m) i Mikulja (1.022 m), navodi "Wikipedia". Litice kanjona su vertikalne i ravne, a na najužem delu širina kanjona iznosi manje od sedam metara. Sadrži više od 70 pećina. Samo neke od njih su otkrivene i dostupne, poznate kao Zlotske pećine (Lazareva pećina, Vernjikica, Hajdučica, Mandina pećina, Dubašnička jama i dr.).

Šumska sova, sivi orao, divokoze, poskoci, svi oni su pronašli svoj dom u samom kanjonu.

Josif Pančić otkrio je retku vrstu cveta, koja raste u samom kanjonu i nazvao je srpska ramonda. Ono što je upečatljivo za ovaj cvet je, čak i ako se potpuno osuši - on može da ponovo oživi, uz malo vode i sunca.

Lazareva pećina otvorena je za turiste, koji mogu videti raznorazne predmete iz bakarnog doba, poput alatki od kostiju i mnoštvo keramičkih stvari, dok je u bronzanom dobu ova pećina služila kao lovačka stanica, a u gvozdenom kao centar metalurgije.

 

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike Putovanja

Komentari

  • seljak

    21. novembar 2022. | 21:03

    Taj kanjon je najveće stanište poskoka u Evropi i leti se ne dozvoljava boravak u njemu i obilazak bez specijalizovanih vodiča a pećinu stvarno treba videti

    Podelite komentar