Manastir Studenica: Centar duhovnosti srednjovekovne srpske države
Manastir Studenica važi za jedan od najlepših primera raške škole srpske arhitekture. Međutim, to nije jedini razlog zašto i danas ova svetinja opčinjava posetioce
Foto: Shutterstock
Mada je ostavio za sobom i druge zadužbine, veliki župan Stefan Nemanja je najveću pažnju posvetio Studenici.
Ne samo da je Studenica njegova najveća zadužbina, već je u pitanju svetinja koja je imala značajnu ulogu u srednjovekovnoj srpskoj državi.
Manastir čija je glavna crkva posvećna prazniku Uspenja Presvete Bogorodice građen je u periodu između 1183. i 1196. godine.

Foto: Ivan Strahinić
Duhovni temelj srpske države
Zbog čega je baš manastir Studenica, udaljen oko 60 kilometara od Kraljeva, odgirao izuzetno značajnu ulogu i u državnosti i u duhovnosti srpskog naroda, možda najbolje pokazuje prikaz na zvaničnom sajtu ove Svetinje, gde je navedeno:
"Izgradnjom Studenice i prenosom Nemanjinih moštiju u nju, počelo je da kuca samo srce Srpske pravoslavne crkve, čija je glava do danas ostala uzvišena i sveta Patrijaršija u Peći. Studenici se neprestano vraćao i sam Sveti Sava, ne zaboravljajući očevu zadužbinu i grobnu crkvu."
Manastir Studenica važi za jedan od najlepših primera raške škole srpske arhitekture. Međutim, to nije jedini razlog zašto i danas ova Svetinja opčinjava posetioce.
Nekada je u manastirskom kompleksu postojalo čak 14 crkava. Danas je uz Bogorodičinu crkvu tu i crkva Nikoljača, kao i ostaci nekoliko manjih svetinja, navodi „Kraljevoturizam“. Kamena trpezarija, koja je nastala u vreme dok je ovde službu vršio iguman Sava Nemanjić, te prvobitni zvonik, još su neke od znamenitosti Studenice.

Foto: Ivan Strahinić
Značaj Studenice za srednjovekovnu srpsku državu
Slobodno se može reći da je značaj koji ova svetinja ima ne samo za srpsku državu, već i duhovnost srpskog naroda nemerljiv u istorijskom smislu. Zato i ne čudi što je počev od 1986. godine ova Svetinja pod zaštitom UNESCO-a.
Neposredno pre nego što će otići na Svetu Goru, gde će podići manastir Hilandar, Stefan Nemanja, u monaštvu nazvan Simeon, boravio je upravo u Studenici. Posle upokojenja, tada monaha Simeona, njegov sin Sava donosi očeve mošti u ovaj manastir i nad njima miri zavađenu braću.

Foto: Ivan Strahinić
Upravo tu je Sava napisao i prvo samostalno književno delo na srpskom jeziku, istaknuto je na sajtu „Zadužbine Nemanjića“. Studenički tipik zapravo je, slobodno se može reći, pravilnik o tome kako treba da žive i da se ponašaju monasi u manastiru.
Mnogi članovi dinastije Nemanjić su doprineli lepoti kompleksa manastira Studenica. Kralj Radoslav je najpre proširio glavnu manastirsku crkvu, da bi celokupan kompleks obnovio srpski kralj Uroš. Kraljevu crkvu u okviru kompleksa manastira Studenica sagradio je 1314. godine srpski kralj Milutin.
Osim moštiju Svetog Simeona Mirotočivog, u Studenici se nalaze i mošti preporodbne Anastasije, odnosno njegove supruge Ane, majke srpskih kraljeva Stefana i Vukana, te potonjeg Svetog Save.
Video: Ovo je svet u malom a krasi ga srpska Studenica
(Ona.rs)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.