Nisu flamingosi, ali su im izuzetno slični: Ove ptice su prvi put viđene u Srbiji i to baš na ovom mestu
Verovatno sada i ptice na grani znaju da se na području jednog specijalnog rezervata u našoj zemlji mogu pazariti proizvodi od magarećeg mleka.
I ne samo u Srbiji, već je Specijalni rezervat prirode Zasavica po magarećem mleku i proizvodima od njega postao planetarno poznat.
Ali se tu 2007. godine dogodilo nešto što je fasciniralo najpre ornitologe, a odmah zatim i sve ljubitelje prirode i ptica.
Živi svet ovog specijalnog rezervata izuzetno je bogat. A počev od 29. dana meseca maja te 2007. godine još je bogatiji i za dve jedinke jedne, posve zanimljive vrste ptica.
Ptice nalik flamingosima
Nikada pre u Srbiji nisu primećene jedinke čaplje kašikare, čije je perje rozikastih nijansi. I dok bi oni, koji manje poznaju ptice možda i mogli da pomisle da su u pitanju flamingosi, ornitolozi su utvrdili da su u pitanju ipak čaplje kašikare, čije je perje imalo roze nijanse.
Međutim, sve je postalo još zanimljivije nakon detaljnog proučavanja.
Tom prilikom je ustanovljeno da je reč zapravo o čaplji kašikari, vrsti ptica latinskog naziva Platalea leucorodia, navedeno je na zvaničnom sajtu Specijalnog rezervata prirode Zasavica.
Ostala je enigma zašto ovi primerci te ptice, prepoznatljive po elegantnom izgledu i kljunu, koji nalikuje obliku kašike, te otuda potiče i njihov naziv, imaju perje rozikastih nijansi.
Temeljnim istraživanjima došlo se do zaključka i zašto je to tako. Naime, ta dva primerka čaplje kašikare su ranije boravile na području Mediterana i tamo su najpre koristile morske račiće, ali i druge morske organizme sa specifičnim pigmentima, što je dovelo i do promene boje njihovog perja.
Na osnovu rezultata istraživanja utvrđeno je da će do narednog mitarenja te ptice imati rozikastu boju perja. Posle naredne promene perja bi trebalo da, usled promene načina ishrane, njihovo perje opet bude karakteristino bele boje.
Zahvaljujući tome je Srbija mogla da se, barem na krako pohvali i pticama koje nalikuju flamingosima.
Zaštićeno područje
Po mnogo čemu jedinstveno, područje koje teritorijalno pripada opštinama Sremska Mitrovica i Bogatić se počev od 1997. godine nalazi pod zaštitom nadležnih institucija.
Zapravo je u pitanju područje koje je okarakterisano kao prirodno dobro i to prve kategorije, čime je potvrđen izuzetni značaj koji Specijalni rezervat prirode Zasavica neosporno ima, a primarno sa aspekta očuvanja raznolikog biljnog i životinjskog sveta.
Omanja reka Zasavica, po kojoj i čitavo područje nosi naziv, zajedno sa pritokom, potokom Batar, protiče kroz područje specijalnog rezervata u dužini od oko 33 kilometra. Ono što ovu rečicu i potok, koji joj je pritoka, čini posebno interesantnim jeste način napajanja.
Naime, osim što je sa rekom Savom u direktnoj vezi i to zahvaljujući kanalu Bogaz, Zasavica ima i napajanje vodom podzemnim putem. I to iz moćne reke Drine, dok se sa planine Cer ova rečica napaja vodom gravitaciono, navedeno je na zvaničnom sajtu grada Sremska Mitrovica.
Oko trećine ukupne površine koju Specijalni rezervat prirode Zasavica zauzima je u prvoj kategoriji zaštite, što sasvim jasno ukazuje na značaj koji to odručje ima, a sa aspekta očuvanja prirodnih vrednosti i biodiverziteta.
(Ona.rs)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Jedino Srbi prave sir od magarećeg mleka i naplaćuju 1.000 evra
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.