Pre više od 20 godina postaje Zaštićeno prirodno dobro: Ova pećina važi za jednu od najlepših u celoj Srbiji

 
  • 0

Na 533 metara iznad nivoa mora, podno Velikog Štubeja, najvišeg vrha Homoljskih planina, leži jedna od najlepših pećina Srbije.

Iako je počev od 1980. godine dostupna i za turističke posete, tek 2007. godine je proglašena za Spomenik prirode, odnosno za Zaštićeno prirodno dobro.

Od obližnjeg Kučeva je pećina Ceremošnja udaljena tek oko 15 kilometara.

Bogat i raznovrstan nakit koji se može videti u njenoj unutrašnjosti razlog je zbog koga se ističe kao jedna od najlepših u celoj našoj zemlji.

Homoljske planine, Srbija Foto: Shutterstock
Homoljske planine, Srbija Foto: Shutterstock

Pećinski nakih Ceremošnje je nestvaran

Nedaleko od istoimenog sela mnogi ljudi tog kraja znali su da postoji pećina, te su joj nadenuli naziv kao i selu. Doduše, među lokalnim stanovnicima poznata je i kao Jovanova pećina.

Sve do 1952. godine nisu sprovedena temeljnija istraživanja njene unutrašnjosti. Gotovo tri decenije docnije prvi posetioci su ušli u Ceremošnju.

Do sada je 755,5 metara pećinskih kanala istraženo. Više od polovine je dostupno posetiocima, budući da se u dužini od 431-og metra proteže turistička staza.

Pećina Ceremošnja Foto: Wikimedia/Cedomir Zarkovic

Celine u unutrašnjosti pećine

Iako je nešto manje od 90 metara dug ulazni kanal, u njemu nema naročito mnogo nakita. Ali čim se kroči u dvoranu nazvanu Arena, situacija se menja i biva jasno zbog čega se baš pećina Ceremošnja smatra jednom od najlepših pećina u celoj Srbiji.

Ujedno je to, među pet celina ona, koja je najbogatija raznovrsnim nakitom. Nazvana je Arena zbog oblika koji nalikuje antičkim amfiteatrima.

Upravo u toj dvorani je i pećinski stub, simbolično nazvan „Na večnoj straži“, koji pećinu Ceremošnju čini prepoznatljivom. Tu su i drugi, vrlo interesantni detalji, popu pećinskog stuba nazvanog „Lepa Vlajna“, jer svojom belinom i lepotom nalikuje ženama, Vlahinjama, koje na tom području žive.

Pećina Ceremošnja Foto: Wikimedia/Geograf208

U dvorani koja je duža nešto više od stotinu metara su i drugi zanimljivi pećinski stubovi i stalaktiti, koji privlače pažnju posetilaca. Naročito su interesantna dva, koja su na neki neobjašnjiv način srasla jedan uz drugi, pa su poznata pod nazivom „Drugovi“.

Po izlasku iz ove, ulazi se u Ponorsku dvoranu, koja je duga 36 metara. Prepoznatljiva je po „Dverima“, kako je nazvan otvor koji u nju vodi, prosto zato što podseća na dveri, koje vode u crkveni oltar. Bigrena lopta poluprečnika oko 3,4 do četiri metra, koja se u Ponorskoj dvorani nalazi, znana je kao „Raspukla sfera“ i izdvaja se među drugim pećinskim nakitom ove dvorane.

Izrađena mahom od andezita, vulkanske eruptivne stene, naredna dvorana Ceremošnje takav naziv i nosi. Oko 60 metara je duga Andezitska dvorana i u njoj se po lepoti izdvajaju stalaktiti nazvani „Krajputaši“.

Turistička staza Ceremošnje završava se Južnim kanalom, čija je dužina nešto veća od 107 metara.

( Ona.rs / „TO Opštine Kučevo“ )

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Resavska pećina je prava turistička atrakcija, godišnje je poseti preko 50.000 ljudi

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Putovanja