
Danas je ISTOČNI PETAK: Jaja se ponovo farbaju, molimo se Presvetoj Bogorodici ovim rečima
Istočni petak, poznat i kao "Izvor isceljenja", obeležava se kao poseban dan kada vernici odlaze do izvora ili obližnjih česama da se umiju, verujući da voda tog dana ima isceliteljsku moć i da pomaže kod raznih bolesti.
Ovaj praznik je posvećen Presvetoj Bogorodici, koja se u bogosluženjima na taj dan naziva "Živonosni istočnik". Njeno poštovanje se tog dana slavi uz molitve i okupljanje naroda oko svetih izvora.
Poreklo praznika vodi iz predgrađa Carigrada, gde se nekada nalazio hram izgrađen pored izvora, koji je i nosio naziv „Živonosni istočnik“. Ovaj hram podigao je car Lav I, još u 5. veku, nakon čudesnog događaja koji se, prema predanju, odigrao dok još nije bio car. Tada je, lutajući šumom, sreo slepog čoveka i, po uputstvu nevidljivog glasa, pronašao izvor, umio ga tom vodom – i slepac je progledao.
Zahvalan Presvetoj Bogorodici, car Lav je kasnije podigao hram na mestu tog čuda, koji je postao mesto hodočašća za ljude iz svih krajeva. I sam car Justinijan, koji se izlečio upravo na tom izvoru, obnovio je svetinju nakon što je oštećena u zemljotresu. Kasnije su je dodatno obnovili car Vasilije I i njegov sin Lav VI Mudri. Sinaksar – crkveni zapis o praznicima – detaljno beleži mnoga čudesa koja su se dogodila zahvaljujući ovom svetom izvoru, među kojima je i vaskrsenje mrtvog čoveka. Izveštava se i o izlečenjima od raznih bolesti: epilepsije, besnila, tumora, groznice, neplodnosti, duševnih i očnih oboljenja, pa čak i skorbut.
Na ikonama koje prikazuju ovaj praznik, Majka Božija sa malim Hristom prikazana je iznad izvora, dok vernici – slepi, bolesni, sveštenici i carevi – dolaze da se napoje ili umiju. Od 16. veka ovaj praznik se posebno proslavlja i u grčkoj i u ruskoj pravoslavnoj tradiciji, a brojni izvori kod manastira su posvećeni ovom danu. Sveti Serafim Sarovski je redovno prinosio molitve pred ikonom Živonosnog istočnika.

Običaji na Istočni petak
Običaj nalaže da se tog jutra ide do najbližeg izvora – ljudi se umivaju, piju vodu, beru poljsko cveće, raduju se i vraćaju kući tek uveče. U nekim krajevima, poput Popovog polja, žene izbegavaju teške poslove, dok su mehandžije taj dan slavile kao svoju slavu. Zanimljivo je i to da se u selima oko Niša i Pirota tog dana farbaju jaja, slično kao za Vaskrs, ali sa namenom da se odnesu na groblje, u znak pripreme za Pobusani ponedeljak.
Negde se Istočni petak proslavlja i kao seoska slava, gde je običaj da se prinese jagnje na žrtvu i deli narodu u znak zahvalnosti i zajedništva.

Molitva koju treba danas izgovoriti
O, Presveta Djevo, Svemilostiva Vladičice Bogorodice, podala si nam Živonosni Istočnik Tvoj, koji celebne darove za zdravlje duša i tela naših i na spasenje svetu toči, stoga Te blagodarni, sada, usrdno molimo, Carice Presveta, moli Sina Tvojega i Boga našega da nam da oproštaj sagrešenja i svaku milost i utehu dušama žalosnim i ozlobljenim, i od bede, tuge i bolesti izbavljenje. Podaj, Gospođo, hramu ovom i svim ljudima pokroviteljstvo (i svetoj obitelji ovoj da ostane na okupu), gradu zaštitu, zemlji našoj od nevolja izbavljenje i zaštitu, da miran život poživimo ovde, a u budućem veku udostojimo se videti Tebe Zastupnicu našu, u slavi Carstva Sina Tvojega i Boga našega. Njemu neka je slava i moć sa Ocem i Presvetim Duhom u sve vekove. Amin.
(Ona.rs)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Srpski Luj Viton na seoski način: Jedinstvena porodična "fabrika" porodice Savić
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.