Živim u 18 kvadrata i stan mi nikad nije bio uredniji: Imam sve što mi treba, naučila sam važnu lekciju
Sumirano
- Život u malom prostoru podstiče organizovanost i minimalizam.
- Manji prostor smanjuje vreme i energiju potrebnu za čišćenje.
- Dizajniranjem malog prostora, devojka je prilagodila svoj način života.
- Minimalizam omogućava uštedu novca i održiviji život.
- U malom prostoru, svaki predmet ima svoje mesto, što olakšava organizaciju.
Mali ili veliki životni prostor nije zanemarljivo. Življenje u velikoj kući ili stanu deluje primamljivo - više soba, veći ormari, obilje prostora za sve naše stvari. Ipak, manji prostor nosi sa sobom nebrojene prednosti koje nisu odmah očigledne. Od uštede vremena i energije pri čišćenju, do razvijanja veće organizovanosti i pažljivijeg izbora stvari koje posedujemo, život u malom domu može biti oslobađajući i podsticajan.
Tako se jedna devojka preselila u manji stan koji ima verovali ili ne samo 18 kvadrata. I to ju je naučilo važnu lekciju, ali ujedno je postala uredna i organizovana.
Ovo je njena priča
"Pre nego što sam se preselila u svoju malu kuću pre četiri i po godine, već sam bila naviknuta na minimalistički život kao polunomadski putopisac tokom 25 godina. Ali izgradnja, a zatim i preseljenje u, moju "tiny" kuću zaista je probudilo mog unutrašnjeg minimalistu.
Za mene, minimalizam zapravo nije vezan za stvari. To je način života koji umiruje. To je način da pojednostavim i organizujem svoj život, a istovremeno uštedim novac i živim održivije.
Moja mala kuća od 18 kvadratnih metara omogućila mi je sve ovo, jer sam osmislila životni prostor koji zaista odgovara mojim potrebama", kaže ova devojka.
Dizajniranje za minimalistički stil života
"Kada sam dizajnirala svoju kuću, namerno sam je napravila sa samo nekoliko prostora za odlaganje.
Napravio sam posebne police za sobne biljke, omiljene knjige (pre selidbe sam značajno smanjila svoju kolekciju), kao i posteljinu (jedan set na krevetu, drugi u pranju).
Iznad drvene radne klupe napravila sam mali udubljeni prostor u kojem izlažem nekoliko ličnih dragocenosti i malih umetničkih dela, bez zatrpavanja zidova ili prozorskih dasaka.
Napravila sam ugradne prostore za odlaganje ispod sofe, stepenica i poda gde dve kutije veličine za kupatilo služe kao moj "ženski kutak" za stare fotografije, ljubavna pisma, alatke za održavanje doma i svu moju kamp opremu.
Takođe sam dizajnirala kuhinjske ormariće tako da mogu da smestim sav svoj pribor za kuvanje, kako bi radne površine ostale bez neredа od tostera, blendera i drugih aparata.
Tada sam otkrila da volim da se tuširam napolju, bez obzira na vremenske uslove, što je omogućilo da moj unutrašnji tuš postane dodatni prostor za odlaganje gitare i nekoliko knjiga", kaže ona.
Smanjila sam većinu svojih stvari
"Radim od kuće, pa mi nisu potrebna kancelarijska odela. Ne nosim šminku i nemam fen za kosu.
Život u subtropskom regionu u Australiji takođe znači da većinu godine mogu da nosim šortseve, majice, sandale i lanene haljine, koje ne zahtevaju mnogo prostora za odlaganje.
Ali sam se i sama prilagodila životu u maloj kući. Na primer, kada mi zatreba novi kućni predmet ili aparat, sada kupujem "male stvari". Imam mali ketler, ručni usisivač, grejalicu veličine polovine kutije za cipele, mali televizor u galeriji dnevne sobe i limunasto-zeleno kanticu za zalivanje koja savršeno staje ispod sudopere. Čak imam i džepni rečnik na stolu", otkriva kako se snalazi ova devojka.
U čemu je lepota življenja u ovako malom prostoru?
"Lepota života u malom prostoru je u tome što ništa od ovoga ne izgleda neobično. Sve izgleda kao da tu pripada. Postala sam mnogo urednija i organizovanija od kada živim u svojoj "tiny" kući.
Sada odeću odlažem uredno čim je skinem. Posuđe perem svake večeri kako bih se svako jutro probudila u čistoj kuhinji. Knjige vraćam prijateljima ili u biblioteku onog dana kada završim sa čitanjem. Skoro svakodnevno čistim, brišem prašinu i usisavam.
I stalno sprovodim deklarisanje; više ne čuvam stvari "za svaki slučaj". Nered je prava slabost minimalista.
Iznenađujuće je umirujuće znati da svaka stvar ima svoje mesto, i retko kada nešto izgubim. U maloj kući postoji samo toliko mesta gde se izgubljeni predmet može sakriti.
Pitanje koje sebi postavljam je: Hoće li mi ovo pojednostaviti život? Jer za mene jednostavnost i minimalizam idu ruku pod ruku, radeći zajedno u beskrajnom pozitivnom ciklusu koji razjašnjava život i stvara prostor za ono što je zaista važno", pita se ova devojka.
(Ona.rs/Yahoo)