Zašto žene žive duže od muškaraca: Naučnici pronašli odgovor
Naučnici sa Univerziteta u Novom Južnom Velsu došli su do zanimljivih saznanja koja mogu promeniti naše razumevanje starenja i životne dobi. Istraživanje, objavljeno u časopisu "Biology Letters", pokazuje da dva X hromozoma kod žena mogu pružiti veću otpornost na mutacije gena i bolesti, što im omogućava duži život.
"Naša istraživanja predstavljaju ključan korak u razumevanju osnovnih mehanizama koji utiču na dugovečnost, što bi moglo dovesti do novih pravaca u istraživanju produžavanja života", napisali su istraživači. Dodali su da se nadaju da će u budućnosti biti otkriveni i drugi faktori koji bi mogli pomoći u produžavanju ljudskog života.
Dva X hromozoma štite od mutacija
U ovoj studiji, naučnici su analizirali podatke o hromozomima i životnoj dobi 229 različitih vrsta, uključujući insekte, ribe i sisare. Otkrili su da životinje koje imaju dva ista polna hromozoma - kao što su ptice sa dva "Z" hromozoma - žive čak 18% duže u proseku.
Njihova istraživanja se oslanjaju na postojeću teoriju poznatu kao "hipoteza nezaštićenog X", koja objašnjava da jedan X hromozom može služiti kao zaštita od bolesti. Naime, kod žena, samo jedan X hromozom je aktivan u svakoj ćeliji, što znači da je manje verovatno da će štetna mutacija u jednoj ćeliji uticati na sve ćelije. Ovo čini da se mutacione bolesti češće "maskiraju" kod žena.
Različite strategije preživljavanja kod mužjaka i ženki
Sa druge strane, muškarci su podložniji istim mutacijama jer imaju samo jedan X hromozom u svom XY hromozomskom paru. Međutim, u nekim vrstama, kada mužjaci imaju dva ista polna hromozoma, oni žive duže od ženki.
Generalno, u vrstama gde mužjaci imaju dva ista polna hromozoma, oni žive u proseku 7% duže nego ženke. Ali, kod ljudskih bića, gde je šablon hromozoma XY i XX, žene žive u proseku 21% duže nego muškarci.
Društveni i biološki faktori dugovečnosti
Međutim, naučnici upozoravaju da dugovečnost nije samo rezultat genetskih faktora. Uključeni su i drugi faktori, kao što su rizici koje muškarci često preuzimaju u životu, uključujući borbu i takmičenje za teritoriju ili partnera, kako navode.
"Pritisak da se putuje daleko kako bi se našao partner, uspostavio teritorijum i takmičio sa članovima istog pola nije često prisutan kod ženki", navodi Zoe Ksirokostas, koautorka izveštaja.
Perspektiva stručnjaka
Steven Austad, stručnjak za starenje sa Univerziteta u Alabami, smatra da je ovo istraživanje obećavajuće jer daje uvid u razlike između polova kada je u pitanju dugovečnost. On dodaje da uloga u brizi o potomstvu može takođe biti povezana sa dužim životnim vekom. Na primer, mužjaci sovinih majmuna žive duže od ženki jer igraju značajnu ulogu u brizi o mladima te vrste.
Iako su ovo još uvek početni koraci u razumevanju dugovečnosti, ovo istraživanje donosi novu nadu da ćemo u budućnosti imati bolje uvide u to kako bi mogli produžiti ljudski život.
(Ona.rs)