Perete veš na 40 stepeni? Evo koje bakterije to bez problema prežive

M. M.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock/brizmaker

Pranje veša na 30 ili 40 stepeni danas je gotovo podrazumevano. Eko-programi, ušteda struje, deterdženti koji obećavaju „dubinsku čistoću i u hladnoj vodi“ - sve to deluje racionalno i moderno. Ipak, iza te navike krije se pitanje koje sve češće postavljaju mikrobiolozi i stručnjaci za higijenu: da li je veš zaista čist ili samo miriše čisto?

Razlika između vizuelne čistoće i mikrobiološke bezbednosti veća je nego što mislimo.

Koje bakterije mogu da prežive pranje na 40 stepeni

Prema istraživanjima objavljenim u relevantnim naučnim časopisima, poput Journal of Applied Microbiology i PLOS ONE, niske temperature pranja ne uništavaju sve mikroorganizme. Naprotiv, određene bakterije su izuzetno otporne i mogu preživeti cikluse pranja na 30 i 40 stepeni, naročito kada se koristi kraći program.

Među njima su:

  • Ešerihija koli (E. coli)
  • Stafilokok (Staphylococcus aureus)
  • Enterokoke

Ove bakterije se najčešće zadržavaju na vešu koji dolazi u kontakt sa kožom, znojem i telesnim tečnostima, ali i na odeći koja se pere zajedno sa takvim komadima.

Stručnjaci naglašavaju da prisustvo bakterija ne znači automatski bolest, ali rizik postaje veći u domaćinstvima sa malom decom, starijim osobama, hroničnim bolesnicima ili osobama sa oslabljenim imunitetom.

Koji veš ne bi trebalo prati na niskim temperaturama

Postoje komadi tekstila kod kojih pranje na 40 stepeni jednostavno nije dovoljno, bez obzira na kvalitet deterdženta. Tu spadaju:

  • donji veš
  • peškiri
  • posteljina
  • dečja odeća
  • odeća koja je bila u kontaktu sa telesnim tečnostima

Razlog je jednostavan - ovi komadi direktno dodiruju kožu i stvaraju idealne uslove za zadržavanje bakterija. Pranje na 60 stepeni značajno smanjuje njihov broj i smatra se zlatnim standardom kućne higijene.

Važno je istaći da svakodnevno pranje na 90 stepeni nije potrebno, osim u posebnim okolnostima poput bolesti, infekcija ili boravka u zdravstvenim ustanovama.

Skriveni problem: mašina za veš kao izvor bakterija

Jedan od često zanemarenih faktora jeste sama veš-mašina. Vlažna sredina, ostaci deterdženta i česta upotreba niskih temperatura pogoduju stvaranju biofilma - sloja bakterija i plesni koji se zadržava u:

  • gumi vrata
  • fioci za deterdžent
  • unutrašnjim cevima

Loše održavana mašina može preneti bakterije čak i na tek opran veš, bez obzira na temperaturu.

Savet stručnjaka:
Jednom mesečno pokrenite praznu mašinu na visokoj temperaturi (60 ili 90 stepeni), uz sredstvo za čišćenje mašine ili sirće i sodu bikarbonu, kako biste uklonili naslage i mikroorganizme.

Kako pomiriti higijenu, zdravlje i uštedu energije

Dobra vest je da niske temperature nisu same po sebi loše. Odeća koja ne dolazi u direktan kontakt sa kožom, poput farmerki, dukseva, jakni ili garderobe nošene kratko, može se bezbedno prati na 30 ili 40 stepeni.

Ključ je u razdvajanju veša i pametnoj kombinaciji temperatura:

  • osetljiv veš - viša temperatura
  • spoljašnja garderoba - niža temperatura
  • redovno čišćenje mašine

Stručnjaci se slažu u jednom: ekologija i zdravlje ne moraju biti u sukobu, ali kod higijenski osetljivog veša zdravlje uvek treba da ima prednost.

Zaključak je jasan - pranje na niskim temperaturama jeste praktično i štedljivo, ali donji veš, peškiri i posteljina i dalje zahtevaju 60 stepeni ako želite stvarnu, a ne samo prividnu čistoću.

(Ona.rs)