Kada i kako oporaviti travnjak posle zime: Najvažniji saveti za setvu i zalivanje u prolećnim mesecima
Iako do kalendarskog proleća ima još nekoliko nedelja, mnogi se pitaju kada će se ova duga i hladna zima konačno završiti. Niske temperature, led i sneg koji su se smenjivali iz dana u dan ostavili su posledice, ne samo na ljude, već i na dvorišta i travnjake. A postoji velika šansa da je upravo vaša trava ove zime pretrpela ozbiljna oštećenja.
Sneg i led ostavljaju posledice koje se vide tek na proleće
Jedan od glavnih uzroka oštećenja travnjaka su obilne snežne padavine i ledena kiša koje smo imali tokom januara i februara. Iako travnjaci tokom zime miruju, problemi poput snežne plesni, gušenja trave ispod snega i gaženja zaleđene podloge mogu ozbiljno da oštete, pa čak i unište, travu.
Pored toga, težak i mokar sneg često se zadržava na granama drveća i žbunja, što može dovesti do njihovog lomljenja ili potpunog pucanja, dodatno oštećujući travnate površine ispod.
Nagle promene temperature prave najveći problem
Ove zime svedočili smo i čestim temperaturnim oscilacijama, od jutarnjih minusa do iznenadnih otopljenja. Iako kratkotrajni topliji dani deluju kao predah od hladnoće, oni zapravo mogu napraviti haos u vašem dvorištu.
Naime, stalno smrzavanje i otapanje tla može oštetiti travu na ćelijskom nivou, dok niske temperature otežavaju korenu da upija vodu, što dovodi do dehidratacije biljke. Uz to, zimski vetrovi dodatno isušuju travu, a hladno vreme smanjuje dostupnost hranljivih materija u zemljištu.
Zbog svega toga, kada se sneg konačno otopi i trava počne ponovo da raste, mnogi će primetiti žute ili potpuno ogoljene delove travnjaka.
Kako da oporavite travnjak na proleće?
Stručnjaci savetuju da se oštećena i ogoljena mesta na travnjaku zaseju već početkom proleća, kada se temperatura vazduha ustali iznad 7°C. Takođe, preporučuje se da travnjak dobije oko 2 do 3 centimetra vode nedeljno kako bi se podstakao ponovni rast.
Glodari - skriveni neprijatelji ispod snega
Iako svež sneg može izgledati idilično, ispod njegove površine često se kriju nepoželjni „gosti“. Tokom zime, mali glodari poput voluharica prave tunele ispod snega, hraneći se travom i njenim korenjem, dok ih snežni pokrivač štiti od predatora.
Rezultat su vijugave linije i trake uvelog ili mrtvog travnjaka koje postaju vidljive tek kada se sneg otopi. Ukoliko primetite ovakva oštećenja, jedino rešenje je da na proleće ponovo zasejete delove koji se nisu prirodno oporavili.