Baštovani otkrivaju za šta sve koriste sodu bikarbonu: Jedan trik izaziva najviše polemike

M. M.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Pixabay

Soda bikarbona već odavno nije rezervisana samo za pripremu peciva ili čišćenje doma. Ovo jeftino i lako dostupno sredstvo mnogi koriste za uklanjanje neprijatnih mirisa, masnih mrlja i kamenca, ali malo ko zna da može biti korisno i u bašti.

Iskusni baštovani koriste je na različite načine - od zaštite biljaka do održavanja komposta, pa čak i kao pomoć pri uzgoju paradajza. Ipak, važno je naglasiti da soda bikarbona nije čudotvorno rešenje i da sa njenom upotrebom treba biti umeren, jer prevelike količine mogu imati suprotan efekat.

Može vam pomoći da procenite kakvo je zemljište

Ako vas zanima da li je zemljište u bašti kiselo ili alkalno, soda bikarbona može poslužiti kao jednostavan kućni eksperiment, iako neće dati preciznu pH vrednost.

Potrebno je da u manju posudu stavite malo zemlje, a zatim pomešate dve kašičice sode bikarbone sa oko decilitar vode. Kada ovu mešavinu sipate preko zemlje, pojava mehurića može ukazivati na kiselo zemljište. Ukoliko reakcije nema, zemljište je verovatno alkalnije.

Za precizno određivanje pH vrednosti ipak je najbolje koristiti testove namenjene analizi zemljišta.

Smanjuje neprijatne mirise iz komposta

Kompost je odličan saveznik svake bašte, ali tokom toplih dana može razviti neprijatan miris, naročito ako sadrži mnogo materijala bogatog azotom.

Mala količina sode bikarbone posuta po površini komposta može pomoći u neutralisanju neprijatnih mirisa. Ipak, ne treba preterivati, jer previše sode može usporiti rad korisnih bakterija koje razgrađuju organski materijal.

Ako mirisi i dalje ostanu, baštovani preporučuju dodavanje suvog lišća, kartona ili drugog "smeđeg" materijala i dobro mešanje komposta.

Može pomoći u odbijanju pojedinih štetočina

Soda bikarbona koristi se i kao deo domaćih preparata protiv biljnih vaši, tripsa i belih mušica.

Jedan od recepata podrazumeva mešanje vode, dve kašičice sode bikarbone, malo tečnog sapuna i neem ulja, nakon čega se rastvor prska po listovima biljaka. Pre nego što tretirate celu biljku, preporučljivo je da rastvor prvo isprobate na jednom listu kako biste proverili da li će ga biljka dobro podneti.

Pojedini baštovani sodu koriste i oko saksija kako bi otežali kretanje puževima i mravima. Međutim, nije preporučljivo posipati je direktno po zemljištu jer može uticati na koren biljaka.

Može usporiti razvoj gljivičnih bolesti

Crna pegavost, pepelnica, rđa i pojedine druge gljivične bolesti predstavljaju čest problem u baštama tokom toplijih meseci.

Rastvor napravljen od kašičice sode bikarbone, malo tečnog sapuna i vode može se koristiti za prskanje zaraženih biljaka jednom nedeljno. Stručnjaci ipak napominju da soda bikarbona nije lek za gljivična oboljenja, već može pomoći da se njihovo širenje uspori.

Dobro će doći i posle rada u bašti

Nakon okopavanja, sadnje ili orezivanja često je teško potpuno oprati zemlju sa ruku.

Ako običnom sapunu dodate malo sode bikarbone, ona će delovati kao blagi abraziv i pomoći da se prljavština lakše ukloni. Može poslužiti i za čišćenje baštenskog alata u kombinaciji sa sirćetom.

Može li soda bikarbona zaista da zasladi paradajz?

Među baštovanima već godinama kruži savet da mala količina sode bikarbone oko stabljike paradajza može doprineti slađem ukusu plodova, jer smanjuje kiselost zemljišta.

Ipak, naučni dokazi koji bi potvrdili ovu tvrdnju za sada su ograničeni. Osim toga, preterana upotreba može narušiti strukturu zemljišta i otežati biljkama usvajanje hranljivih materija.

Ako želite prirodno sladak paradajz, sigurniji izbor je sadnja sorti koje su poznate po visokom sadržaju šećera.

(Ona.rs)