Finci protiv vlage koriste trik koji ne košta ništa: Dovoljno je 5 minuta, ali postoji jedno pravilo
Sa prvim hladnijim danima vraća se problem koji dobro poznaju mnogi koji imaju PVC stolariju - prozori počinju da se magle, na staklima se skupljaju kapljice vode, a u uglovima prostorija može da se pojavi buđ. Prva reakcija često je kupovina odvlaživača ili različitih sredstava protiv vlage, ali ako se ne ukloni uzrok, problem se vrlo brzo vraća.
U zemljama sa hladnom klimom, poput Finske, velika pažnja posvećuje se pravilnoj ventilaciji doma i održavanju stabilne temperature. Jedna od metoda koja se često primenjuje jeste takozvano šok provetravanje - umesto da prozor satima stoji otvoren na kip, prostorija se provetri kratko, ali veoma intenzivno.
Za to je potrebno svega nekoliko minuta.
Prozore širom otvorite na 3 do 5 minuta
Princip je jednostavan. Dva do tri puta dnevno prozori se potpuno otvore na svega tri do pet minuta, a ako raspored stana dozvoljava, najbolje je istovremeno otvoriti prozore ili vrata na suprotnim stranama kako bi se napravilo strujanje vazduha.
Za tih nekoliko minuta vlažan vazduh iz prostorije zamenjuje se svežim spoljnim vazduhom. Pošto provetravanje traje kratko, zidovi, podovi i nameštaj ne stižu značajno da se ohlade, pa se prostor nakon zatvaranja prozora brzo vraća na prethodnu temperaturu.
To je jedna od glavnih razlika u odnosu na držanje prozora dugo otvorenog na kip. Tada je razmena vazduha sporija, dok se površine oko prozora i zidovi postepeno hlade.
Zašto se vlaga uopšte pojavljuje?
Kondenzacija nastaje kada topao vazduh koji sadrži vlagu dođe u dodir sa hladnom površinom, najčešće prozorskim staklom ili spoljašnjim zidom. Što je vazduh u prostoriji vlažniji, veća je mogućnost da će se pojaviti kapljice vode.
A vlagu svakodnevno stvaramo i sami. Kuvanje, tuširanje, pranje sudova, pa čak i sušenje veša u zatvorenom prostoru povećavaju količinu vodene pare u vazduhu.
Problem može biti izraženiji u stanovima sa modernom stolarijom koja veoma dobro dihtuje. Stari drveni prozori često su omogućavali određenu prirodnu razmenu vazduha čak i kada su bili zatvoreni, dok dobro zaptivena savremena stolarija može da zadrži vlagu u prostoriji ako se ona ne provetrava dovoljno.
Još nekoliko navika pravi veliku razliku
Samo otvaranje prozora neće mnogo pomoći ako se istovremeno svakodnevno proizvodi velika količina vlage koja nema gde da izađe.
Zato je korisno uključivati aspirator dok kuvate, a vrata kupatila držati zatvorena tokom tuširanja kako se para ne bi širila po ostatku stana. Nakon kupanja kupatilo treba dobro provetriti ili uključiti ventilaciju.
Sušenje mokrog veša na radijatorima takođe može značajno da poveća vlažnost vazduha. Ako nemate mogućnost da ga sušite napolju ili u mašini za sušenje, prostoriju u kojoj se nalazi mokar veš potrebno je češće provetravati.
Važno je i održavanje relativno stabilne temperature u domu, jer veoma hladne površine povećavaju mogućnost stvaranja kondenzacije.
Buđ koja se stalno vraća ipak traži ozbiljniju proveru
Kratko i intenzivno provetravanje može mnogo da pomogne kada je uzrok problema kondenzacija i nedovoljna razmena vazduha, ali nije rešenje za svaku vrstu vlage.
Ako se mokre fleke pojavljuju bez obzira na provetravanje, zid ostaje vlažan ili se buđ neprestano vraća na istom mestu, uzrok može biti loša izolacija, toplotni most, curenje vode ili prodor spoljne vlage. U takvoj situaciji samo otvaranje prozora neće rešiti problem i potrebno je pronaći njegov pravi izvor.
Ali kada je u pitanju uobičajena jesenja i zimska kondenzacija, pravilo je jednostavno - umesto prozora koji je satima otvoren na kip, nekoliko puta dnevno širom ga otvorite na nekoliko minuta.
(Ona.rs)