Nije svejedno gde šta stoji u frižideru: Na pogrešnom mestu hrana može brže da se pokvari

S. R.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Slika generisana pomoću veštačke inteligencije (AI)

Vratite se iz prodavnice, otvorite frižider i namirnice rasporedite tamo gde ima slobodnog mesta. Mleko završi u vratima, sir pored mesa, a ostaci ručka na prvoj slobodnoj polici. Deluje kao nevažan detalj, ali raspored hrane utiče i na njenu trajnost i na bezbednost.

Vrata su izložena promenama temperature pri svakom otvaranju, dok sirovo meso mora da bude smešteno tako da njegovi sokovi ne mogu da procure na druge namirnice. Zato nije dovoljno samo da sve stane u frižider, važno je i gde šta stoji.

Šta ide u vrata, a šta na police?

Vrata frižidera: sosovi i proizvodi kojima manje smetaju promene temperature

Foto: manuel navas / Alamy / Profimedia

Iako često imaju pregrade za jaja i prostor koji deluje kao stvoren za tetrapak mleka, vrata nisu najbolji izbor za ove namirnice. Njihova temperatura više oscilira nego u unutrašnjosti uređaja, pa mleko i jaja prebacite na unutrašnju policu, a jaja ostavite u originalnoj kutiji.

U vratima možete držati kečap, senf i slične proizvode, uz poštovanje uputstva na ambalaži. Posebno proverite šta proizvođač navodi za čuvanje nakon otvaranja.

Gornje i srednje police: mlečni proizvodi i hrana spremna za jelo

Jogurt, kiselo mleko, sveži i meki sirevi, kao i druge namirnice koje zahtevaju hlađenje, treba da budu na unutrašnjim policama. Držite ih zatvorene i odvojene od sirovog mesa.

Tu možete rasporediti i gotova jela, ostatke ručka i otvorene proizvode spremne za jelo, u odgovarajućim zatvorenim posudama. Osnovno pravilo je da hrana koju više nećete termički obrađivati bude iznad sirovog mesa i ribe.

Najniža polica: sirovo meso, živina i riba

Foto: Shutterstock

Sveže meso i ribu stavite na najnižu policu, u dobro zatvorenoj ambalaži ili posudi koja ne propušta tečnost. Tako smanjujete mogućnost da sokovi procure na salatu, sir ili već pripremljen obrok. Isto važi i za meso koje odmrzavate u frižideru.

Tvrdnju da je polica neposredno iznad fioke uvek najhladnija ipak ne treba uzimati kao pravilo za svaki uređaj. Raspored hladnih zona zavisi od modela i sistema hlađenja, pa proverite uputstvo proizvođača. Bez obzira na to gde je najhladnije, sirovo meso držite ispod hrane spremne za jelo.

Fioke: voće i povrće, prema nameni pregrade

Fioke namenjene voću i povrću koristite za te namirnice, a ne kao dodatni prostor za sirovo meso. Ako imaju podešavanje vlažnosti, pratite oznake i uputstvo uređaja.

Pojedini frižideri imaju i posebnu hladnu fioku za meso i ribu. Ona nije isto što i obična fioka za povrće, zato namenu pregrade proverite pre nego što u nju rasporedite hranu.

Temperatura je važnija od toga koliko hladno deluje unutra

Frižider podesite tako da temperatura bude oko četiri stepena ili niža, bez zamrzavanja namirnica koje treba samo hladiti. Najpouzdanija provera je termometar za frižider, jer osećaj hladnoće pod rukom ne govori dovoljno. Američka uprava za hranu i lekove preporučuje temperaturu od četiri stepena ili nižu.

Nemojte ga pretrpavati, jer hladan vazduh mora da cirkuliše između proizvoda. Ne zaklanjajte ventilacione otvore i izbegavajte dugo držanje otvorenih vrata, pošto i način korišćenja utiče na temperaturu u uređaju.

Namirnice kojima se približava rok stavite napred, da ih prve primetite, a datum otvaranja zabeležite na proizvodima koji imaju ograničen rok nakon otvaranja. Pravilan raspored pomaže, ali ne produžava rok naveden na pakovanju.

(Ona.rs)