Zašto se za žutu kosu kaže da je plava: Slučaj kada oči i reči "ne vide" isto

Vreme čitanja: oko 1 min.

Odgovor leži u zanimljivoj istoriji našeg jezika

foto: pixabay.com

Da plave kose nisu uvek plave, već su ponekad zlatne, ponekad bele - i sami smo svedoci.

Ali, kako je došlo do toga da boje, samo u slučaju kose, nazivamo jednim izrazom, a vidimo nešto sasvim drugačije?

Vratimo se u prošlost. Kao i sve i oko nas, vreme je učinilo svoje i kada su u pitanju boje. Nekada nisu postojale silni izrazi koji bi opisivali tačnu nijansu jedne boje, a njihovo imenovanje se takođe menjalo kroz vreme. Čak i da su postojale određe nijanse nekih boja, njihovi nazivi dolazili su tek kasnije.

Odatle dolazimo do odgovora na pitanja vezana za celu, verbalnu, promenu žute ili bele kose u - plavu.

U našem jeziku je nijansiranje boja u prošlosti bilo veoma "grubo" pa su se one suštinski delile na tamne ili svetle, zagasite ili sjajne.

Tako je u staroslovenskom jeziku reč "plav" opisivala sve što pripada svetlijem spektru boja. Dakle, i bledo i svetlo, ali i ono što danas zovemo zlatnim i žutim. Sve je to bilo plavo, pa odatle ljude i dalje nazivamo "plavušan" ili "plavuša".

No, ono što danas zaista zovemo plavim, nekada se opisivalo kao "sinje" ili "modro".

Vremenom je došlo do delimične zamene - sinje ili modro postalo je plavo, a reč "žuto" ušla je u upotrebu iako se prvobitno značenje reči "plav" nije izgubilo. Tako je sve do danas ostao dublet.

Srpski jezik nije jedini koji podleže ovim nelogičnostima, već za ovaj isti primer mnogi koriste slične zamene, piše "Istorijskizabavnik.rs".

(Ona.rs)