Ovo je bila najmlađa sestra Jovanke Broz: Nada Budisavljević Titu dala otkaz i otkrila zašto nisu imali decu
Vest o smrti Nade Budisavljević, najmlađe sestre Jovanke Broz i snaje Josipa Broza Tita, zatvorila je jedno od poslednjih poglavlja porodične priče vezane za nekadašnji vrh Jugoslavije. Nada je bila diplomirani filolog, govorila je engleski i italijanski jezik, poznavala svetsku književnost i radila kao bibliotekarka kod samog Tita. Ostaće upamćena i po tome da je, kao jedina osoba iz njegovog najužeg kruga, dala otkaz – i to upravo maršalu.
Detinjstvo obeleženo gubitkom i domovima
Nada i njena sestra Zora odrasle su bez roditelja. Majka im je umrla još pre rata, a otac tokom ratnih godina. Odgajala ih je maćeha, „izuzetno požrtvovana i dobra žena“, kako je kasnije govorila Nada. Međutim, posle rata Narodni odbor odlučio je da ih smesti u dečji dom, što su sestre doživele kao tragediju.
– Jurili su nas po selu, mi smo bežali jer smo to doživeli kao da će nas smestiti u koncentracioni logor – prisećala se Nada teških dana.
Na kraju su razdvojene – ona u dom za mlađu decu u Gospiću, a Zora u dom za starije.
Potraga Jovanke Broz za sestrama
Jovanka ih je tražila preko Crvenog krsta, ali su prilike bile neumoljive. Kada ih je pronašla, bile su na letovanju na Krku. Nakon povratka, opet su rastavljene – Zora je završila u Vukovaru, a Nada u internatu u Otočcu.
Godine kasnije, susret je konačno ostvaren – i to u Beogradu, u rezidenciji u Užičkoj.
– Ušli smo u zgradu i ja sam prvi put videla nameštenu sobu, zavese i tepihe... Tada sam videla i Zoru, a potom se pojavila i Jovanka. Bila je oličenje buržuja. Na sebi je imala kaput tamnoplave boje sa krznom od nerca, dugu crnu kosu i štikle. Za mene je tada bila nešto najlepše što sam videla – evocirala je Nada trenutak ponovnog susreta sa sestrama.
Jovanka – mnogo više od lepote
Iako su mnogi govorili da je Jovanka na Beli dvor došla „jer je lepa i zgodna“, Nada je uvek isticala njene prave sposobnosti:
– Verujem da su je preporučile njene organizacione sposobnosti. U toku rata, kada je bio desant na Drvar, bila je zadužena za bolnicu i izvukla sve ranjenike. Na Sremskom frontu osnovala je bolnicu, a po oslobođenju Beograda još jednu, u zgradi gde smo kasnije išle u školu.
Život sa Titom – izbliza
Kako je zapisao Žarko Jokanović u knjizi „Nada Budisavljević – Moja sestra Jovanka Broz“, u rezidenciji u Užičkoj 15 postojale su tri sobe: u jednoj Tito, u drugoj Jovanka, a u trećoj – najmlađa sestra Nada. Ona je tu i radila kao bibliotekarka, a kasnije, u trenutku za koji mnogi kažu da je bio simboličan čin hrabrosti, jedina od zaposlenih Titu dala otkaz.
Pitanje bez odgovora: zašto Jovanka i Tito nisu imali decu?
Tema o kojoj se dugo šuškalo – da li su Jovanka i Tito želeli potomstvo – dobila je odgovor upravo od Nade.
– Najverovatnije da je njena dobrovoljna odluka bila da nemaju dece. Jer bi to Titu u tom trenutku moglo da naškodi. Kažem, najverovatnije, jer ja to ne znam. Njena žrtva je bila kompletna za njega. Ona se od samog početka stavila u službu njemu kao neko ko je posvećen, kao opatica svojoj religiji. Amortizovala je svaki udarac koji je bio namenjen njemu. Delovala je kao kremen-kamen, kao žena stena. I to se kasnije zloupotrebljavalo.
Život i smrt Nade Budisavljević osvetljavaju senke i sjajeve porodične sudbine Jovanke Broz. Njene reči o sestri ne otkrivaju samo istoriju, već i ličnu dimenziju žene koja je celog života balansirala između ljubavi, politike i lične žrtve.
(Ona.rs)