Sto godina od rođenja dive čiju su sudbinu krojili tuđi snovi i sopstvene tajne: Šta je krila Merilin Monro
Prvog juna svet obeležava stoti rođendan žene koja je postala najslikanije lice dvadesetog veka, ali i najveća zagonetka Holivuda.
Merilin Monro je i danas, stinu godina od rođenja u Los Anđelesu, motiv za beskrajne retrospektive, nove biografije i teorije zavere koje ne gube na snazi. Ipak, iza kulisa te blještave imperije krije se priča o tome kako je devojčica iz sirotišta postala simbol jedne ere, ko je zapravo stvorio njen čuveni hod i zašto istinu o njenom životu i dalje slažemo kao slagalicu kojoj uvek fali ključni deo.
Kako je nastajala Merilin Monro
Većina ljudi veruje da je Merilin rođena sa onim prepoznatljivim, senzualnim magnetizmom koji je bacao svet pod noge. Istina je, međutim, mnogo više nalik surovom arhitektonskom projektu. Nedavno objavljena biografija plesača i koreografa Džeka Kola otkriva u kojoj meri je ikona koju znamo zapravo bila pažljivo konstruisana.
Kol, pionir pozorišnog džeza, bio je njen ekskluzivni učitelj kroz šest filmova. On je bio taj koji joj je bukvalno ugradio prepoznatljive gestove, disanje i onaj čuveni, provokativni hod. Kako bi je naučio da se kreće, ovaj rigorozni profesionalac je sam obuvao modifikovane visoke štikle, oblačio suknju i pokazivao joj kako se drži telo.
Merilin nije bila tehnički potkovana igračica, bila je devojka koja je volela da pleše na zabavama, ali bez preciznosti koju je zahtevao Holivud. Između njih je postojala čudna veza - oboje su imali traumatično detinjstvo, proveli vreme po domovima i sirotištima, i Kol je u njoj video ranjivo biće kojem je morao dati oklop od samopouzdanja.
Kultna scena iz filma "Muškarci više vole plavuše", gde ona u pink haljini peva o dijamantima, zapravo je vrhunac režirane magije. Kol je svesno krio njene igračke nedostatke brzim kadrovima, krupnim planovima i podrškom muških plesača koji su je bukvalno nosili kroz koreografiju. Čak je i ta čuvena ružičasta haljina nastala kao prepravka u poslednji čas, jer je prva verzija ocenjena kao previše eksplicitna za tadašnje cenzore.
Ko je zapravo bila Norma Džin?
Druga strana ove stogodišnje priče leži u njenom stalnom pokušaju da pobegne od imena koje joj je nametnuto i pronađe sopstveno mesto pod suncem.
Ono što danas mnogi zaboravljaju jeste da je njeno pravo ime, Norma Džin, zapravo biografska varka. Na rođenju je upisana pod jednim prezimenom, krštena pod drugim, a tokom mučnog odrastanja uz bolesnu majku i gomilu hranitelja promenila je niz identiteta. Tek nedavno, tačnije 2022. godine, DNK analizom je potvrđeno ko je bio njen biološki otac, čovek koga nikada u životu nije srela.
Kada je sa dvadeset godina potpisala prvi studijski ugovor, Holivud je uradio ono što je radio svima - ponudio joj je novi identitet. Suprotno narativu da je bila žrtva koja je naterana da zaboravi sebe, ona je sama izabrala prezime Monro, koje je pripadalo porodici njene majke. Marilyn Monroe je bilo ime koje je zakonski usvojila i koje je želela da koristi.
- Ove devojke koje pokušavaju da budu ja... one nemaju to. Možete se šaliti sa tim, reći da nemaju dobar izgled ili pozadinu, ali ja mislim na ono u sredini, tamo gde živite - izjavila je u svom poslednjem intervjuu.
Ono što je pravilo razliku između nje i stotina kopija nije bila anatomija, već unutrašnji svet. Dok je javnost u njoj videla samo nespretni seksepil, ona je osnivala sopstvenu produkcijsku kuću, pohađala prestižne glumačke škole i borila se sa studijima za veće honorare i ozbiljnije uloge.
Vek posle: Mit koji odbija da umre
Njen odlazak u avgustu 1962. godine obavijen je velom tajne koji ni do danas nije potpuno skinut.
Zvanična presuda o samoubistvu nikada nije utolila glad javnosti za skandalima, pa su se decenijama smenjivale teorije o umešanosti mafije, političkih moćnika i tajnih službi. Tragedija koja je prati nije bila njena krivica, već odraz društva koje je uživalo u njenoj objektizaciji, a potom napravilo kult kako bi opravdalo sopstvenu surovost.
Sto godina od njenog rođenja, Merilin Monro više nije samo žena sa fotografije, ona je ogledalo industrije zabave i podsetnik na cenu koja se plaća kada vas svet pretvori u simbol, zabranjujući vam da budete samo ljudsko biće.
(Ona.rs)