Da li je ličnost zapisana u DNK? Naučnici pronašli 1.260 genetskih varijanti povezanih sa karakterom
Zašto je neko izrazito društven, drugi povučen, treći savesno planira svaki korak, dok četvrti mnogo intenzivnije reaguje na stres? Na formiranje ličnosti utiče ogroman broj faktora, od iskustava i okruženja do načina na koji odrastamo, ali veliko novo istraživanje pokazuje da deo odgovora možemo da potražimo i u DNK.
U studiji objavljenoj u časopisu "Nature", najvećoj te vrste do sada, naučnici su identifikovali 1.260 genetskih varijanti povezanih sa takozvanih "velikih pet" osobina ličnosti.
Ipak, rezultat ne znači da postoji "gen za karakter", niti da bi analiza DNK mogla da vam kaže kakva ste osoba.
Šta su "velikih pet" osobina ličnosti?
Jedan od najpoznatijih modela u savremenoj psihologiji opisuje ličnost kroz pet širokih dimenzija.
To su ekstraverzija, prijatnost, savesnost, neuroticizam i otvorenost prema iskustvima.
Ekstraverzija obuhvata osobine poput društvenosti, asertivnosti i energije, prijatnost saosećanje, poverenje i odnos prema drugima, dok savesnost uključuje organizovanost, odgovornost i istrajnost.
Neuroticizam se odnosi na sklonost ka negativnim emocijama, zabrinutosti i emocionalnoj nestabilnosti, dok otvorenost prema iskustvima obuhvata radoznalost, maštu i spremnost da istražujemo nove ideje i iskustva.
Više od milion ljudi u najvećem istraživanju do sada
Naučnici su analizirali podatke iz 46 različitih grupa, a u zavisnosti od osobine koju su proučavali, istraživanje je obuhvatilo od oko 611.000 do više od 1,1 milion ljudi.
Otkriveno je 1.260 vodećih genetskih varijanti povezanih sa osobinama ličnosti, od kojih čak 824 ranije nisu bile povezivane sa konkretnom osobinom koju su istraživači analizirali.
Najviše genetskih signala pronađeno je za neuroticizam - 706, dok ih je za ekstraverziju bilo 258, savesnost 131, otvorenost 126, a prijatnost 39.
Ali tu dolazi najvažniji deo istraživanja.
DNK ipak ne može da vam "pročita" karakter
Iako broj od 1.260 varijanti zvuči ogromno, njihov pojedinačni uticaj je mali.
Istraživači procenjuju da zajedničke genetske varijante objašnjavaju približno 4,8 do 9,3 odsto razlika u izmerenim osobinama ličnosti, odnosno nešto više kada se uzme u obzir pouzdanost instrumenata kojima se ličnost meri.
Drugim rečima, ne postoji jednostavan genetski test koji bi mogao da kaže da li će neko biti otvoren, društven, odgovoran ili sklon zabrinutosti.
Geni daju samo deo priče. Okruženje, životna iskustva i brojni drugi faktori ostaju izuzetno važni za razvoj ličnosti.
Veze sa zdravljem, poslom i životnim izborima
Istraživanje je zanimljivo i zato što su naučnici ispitivali kako su genetske predispozicije povezane sa različitim životnim ishodima.
Pronađene su veze između osobina ličnosti i faktora kao što su zdravlje, izbor zanimanja, prihodi, promena poslova i mesto stanovanja.
Na primer, genetske varijante povezane sa većom otvorenošću prema iskustvima bile su povezane i sa većom verovatnoćom života u gradovima tokom srednjih godina, dok su varijante povezane sa neuroticizmom pokazivale vezu sa većom količinom vremena provedenog u bolnici.
Naučnici su pronašli i genetske korelacije između određenih osobina ličnosti i pojedinih psihijatrijskih stanja. Međutim, takva povezanost ne znači da određena osobina ličnosti izaziva bolest niti da će je osoba sa tom osobinom razviti.
Naučnici srušili i jednu staru pretpostavku
Studija je donela još jedno zanimljivo otkriće. Ranije teorije često su povezivale ekstraverziju i otvorenost sa dopaminom, a neuroticizam, savesnost i prijatnost sa serotoninom.
Nova genetska analiza nije pronašla snažnu podršku tako jednostavnoj podeli.
To dodatno pokazuje koliko je biologija ličnosti komplikovana i koliko smo daleko od ideje da jednu osobinu možemo povezati sa jednim genom ili neurotransmiterom.
Možda je zato najzanimljiviji zaključak najveće genetske studije ličnosti do sada prilično jednostavan - deo onoga što jesmo zaista nosimo u DNK, ali naši geni ni približno ne određuju celu priču.
(Ona.rs / RTS )