Bebe mogu mnogo više nego što mislimo: Šest sposobnosti koje imaju od rođenja

M. M.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto:Shutterstock

Novorođenče možda ne može da govori, hoda ili samo uzme igračku, ali to ne znači da svet oko sebe samo pasivno posmatra. Već od prvih dana života bebe pokazuju čitav niz sposobnosti koje su mnogo složenije nego što se na prvi pogled čini.

Neke od njih povezane su sa prepoznavanjem lica i emocija, druge sa jezikom, ritmom i čak osnovnim razumevanjem brojeva. Istraživanja su pokazala da bebin mozak od samog početka aktivno obrađuje informacije i pokušava da pronađe obrasce u svetu koji je okružuje.

Upravo zbog toga period kada dete još ne govori može biti mnogo bogatiji nego što roditelji pretpostavljaju.

Bebe prepoznaju emocije

Foto: Shutterstock

Već sa nekoliko meseci bebe mogu da razlikuju srećan izraz lica od tužnog. Kako rastu, postaju sve bolje u prepoznavanju emocionalnih stanja ljudi koji ih okružuju.

Čak su istraživanja pokazala da bebe mogu da reaguju na situacije u kojima jedna osoba pomaže drugoj ili joj nanosi štetu. U jednom eksperimentu, bebe od pet meseci češće su birale lik koji je prethodno bio žrtva neprijatnog ponašanja.

Zbog toga način na koji odrasli pokazuju emocije može biti važan deo bebinog učenja. Dete posmatra izraze lica, ton glasa i ponašanje mnogo pre nego što može da razume objašnjenje rečima.

Mogu da komuniciraju i pre nego što progovore

Bebe prirodno koriste pokrete ruku kako bi pokazale šta žele ili privukle pažnju. Zbog toga znakovni jezik može da im pomogne da lakše komuniciraju pre nego što razviju govor.

Roditelji mogu početi jednostavnim znacima koji označavaju "jesti", "piti", "spavati", "mokro" ili "još", uz istovremeno izgovaranje reči. Vremenom se broj znakova može povećavati.

Ideja nije da znakovi zamene govor, već da detetu daju način da izrazi potrebe i interesovanja u periodu kada još ne može jasno da ih izgovori.

Imaju iznenađujući osećaj za brojeve

Foto:Shutterstock

Bebe ne razumeju matematiku na način na koji je razumeju odrasli, ali istraživanja ukazuju na to da veoma rano mogu da primete kada se količina nečega ne podudara sa očekivanim ishodom.

U jednom eksperimentu bebe uzrasta od šest do devet meseci posmatrale su dve lutke, nakon čega je jedna uklonjena. Kada se zavesa ponovo otvorila i na sceni su se pojavile dve lutke, bebe su duže gledale u takav, nelogičan ishod.

Takve reakcije pokazuju da već veoma mala deca mogu da prate jednostavne odnose između predmeta i količina. Igračke poput kockica, kutija različitih veličina i igre skrivanja predmeta mogu dodatno podstaći njihovu radoznalost.

Jezik uče mnogo pre prvih reči

Bebin mozak je od najranijeg uzrasta spreman za usvajanje jezika, pa čak i za razlikovanje različitih jezika.

Istraživanja pokazuju da bebe mogu da uočavaju razlike između reči i glasova koji pripadaju različitim jezicima. Zbog toga izlaganje drugom jeziku u ranom uzrastu ne mora da bude zbunjujuće, kako se nekada smatralo.

Ako roditelj ili druga bliska osoba govori drugi jezik, svakodnevni razgovor, pevanje i čitanje mogu biti prirodan način da dete čuje više jezika. Nisu neophodni skupi programi - bebe najbolje uče kroz stvarnu komunikaciju sa ljudima.

Već veoma rano prepoznaju poznata lica

Foto:Shutterstock

Jedno od prvih lica koje beba nauči da prepoznaje jeste lice roditelja. Tokom prvih meseci sposobnost razlikovanja poznatih osoba postaje sve izraženija.

Oko petog do osmog meseca bebe već mogu jasno da razlikuju poznate ljude od stranaca. Zanimljivo je i da se sposobnost razlikovanja različitih lica kasnije može menjati u zavisnosti od toga sa koliko različitih lica dete dolazi u kontakt.

Zato su knjige sa fotografijama ljudi, različita lica u detetovom okruženju i svakodnevna komunikacija kroz pogled i osmeh mnogo više od obične zabave. Oni predstavljaju deo ranog učenja.

Ritam prepoznaju gotovo od rođenja

Muzika nije samo nešto što bebe vole da slušaju. Istraživanja ukazuju da je sposobnost prepoznavanja ritmičkih obrazaca prisutna veoma rano, praktično od rođenja.

Bebe mogu da reaguju na ritam pokretima ruku i tela, a kada ih roditelj ljulja dok im peva, one istovremeno doživljavaju zvuk, pokret i bliskost.

Zato ne morate biti muzičar da biste muziku pretvorili u deo bebinog učenja. Pevanje, ljuljanje u ritmu i zajedničko slušanje pesama jednostavni su načini da dete kroz igru upoznaje ritam i zvuk.

Beba možda još ne može da vam kaže šta vidi, šta čuje ili šta oseća, ali njen mozak od samog početka radi mnogo više nego što možemo da primetimo. I upravo u tome leži jedna od najlepših stvari ranog detinjstva - iza tih malih pokreta i pogleda krije se neverovatno složen proces učenja.

(Ona.rs / N1)