Sutra je važno da izgovorite jednu neobičnu molitvu: Posebno je značajna za ovu grupu ljudi
Zaspali su bežeći od progona, a kada su otvorili oči, svet koji su poznavali više nije postojao. Prema hrišćanskom predanju, sedmorica mladića iz Efesa probudila su se posle gotovo dva veka, u gradu u kojem se vera zbog koje su bili osuđeni na smrt sada slobodno ispovedala.
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra, 4. novembra, obeležavaju spomen na Svetih sedam mučenika Efeskih, poznatih i kao Sedam spavača ili Sedam otroka efeskih. Istog dana proslavlja se i Sveti ravnoapostolni Averkije Jerapoljski.
Odbili su da se odreknu vere
Predanje o sedmorici mladića vezuje se za vreme rimskog cara Dekija i progona hrišćana u trećem veku. Maksimilijan, Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin bili su mladi vojnici iz uglednih efeskih porodica.
Kada je od njih zatraženo da prinesu žrtve paganskim bogovima, ostali su verni hrišćanstvu. Sklonili su se u pećinu na brdu Ohlon, nedaleko od Efesa, gde su se molili i pripremali za stradanje.
Car je, saznavši gde se nalaze, naredio da ulaz bude zazidan. Prema crkvenom predanju, mladiće je tada obuzeo čudesan san, dok su dvojica potajnih hrišćana sačuvala zapis o njihovim imenima i sudbini.
Stari novac otkrio je da je prošlo mnogo godina
Kada je pećina kasnije otvorena, u vreme cara Teodosija Mlađeg, mladići su se, prema predanju, probudili misleći da su kratko spavali.
Jamvlih je otišao u grad po hleb. Međutim, na gradskim vratima ugledao je krst, a na ulicama čuo ljude kako slobodno govore o Hristu. Zbunjenost je postala još veća kada je pokušao da plati novcem iz vremena cara Dekija.
Upravo su stare kovanice izazvale sumnju trgovaca i dovele do otkrivanja pećine i priče o sedmorici mladića. U različitim verzijama predanja trajanje njihovog sna navodi se drugačije, ali je poruka ista: njihovo buđenje predstavlja svedočanstvo vere u vaskrsenje.
Zašto ih vernici povezuju sa mirnim snom?
Sedam spavača imaju posebno mesto i u molitvenoj tradiciji. U Velikom trebniku postoji molitva koja ih pominje, namenjena bolesnima koji ne mogu da spavaju.
Zbog toga se njihov spomen povezuje sa molitvom za spokoj, odmor i utehu onima koje muče nemir i besane noći.
Vernici praznik mogu da posvete molitvi, odlasku na bogosluženje i pažnji prema bližnjima, posebno onima koji prolaze kroz težak period. Smisao praznika je u sećanju na istrajnost sedmorice mladića i nadu koju njihovo predanje prenosi.
Njihov spomen obeležava se dva puta godišnje
Pored 4. novembra, Sedmorica efeskih mladića imaju spomen i 17. avgusta, odnosno 4. avgusta po julijanskom kalendaru. Različite crkvene tradicije ova dva datuma povezuju sa njihovim usnućem i čudesnim buđenjem.
(Ona.rs)