Sove su mnogima prva asocijacija na ovaj vojvođanski grad: U njemu je i jedna od najlepših ulica na svetu

Vreme čitanja: oko 2 min.

Nisu bez razloga sove ušare za svoje zimsko stanište izabrale baš Kikindu. Tačnije, glavni trg u ovom vojvođanskom gradu

Foto: Shutterstock

Grad sova, koji je domaćin jednoj posve neobičnoj manifestaciji posvećenoj bundevi, Kikinda se može pohvaliti i jednom od najlepših ulica na celom svetu.

Nisu bez razloga sove ušare za svoje zimsko stanište izabrale baš Kikindu. Tačnije, glavni trg u ovom vojvođanskom gradu.

Posebno je zanimljivo to što je u pitanju najveće stanište sova ušara u zimskom periodu na celom svetu baš u Kikindi, ističe Turistička organizacija Grada Kikinde.

Foto: Shutterstock

Upravo zato je sova postala mnogima asocijacija na Kikindu. Čak 736 primeraka ove ptice, koja je pod zaštitom i u našoj zemlji, izbrojano je 2009. godine, što je najveći zabeleženi broj sova ušara na jednom mestu. Da sve bude još interesantnije, njih čak 145 izbrojano je na samo jednom stablu.

Čedomir Vujanić i GRADSKI

Jedna od najlepših ulica na svetu

Nalazi se baš u Kikindi. Na visokom 22. mestu u celom svetu, po analizi sajta „Arhitektura i dizajn“, našla se kikindska ulica Generala Drapšina.

Foto: Shutterstock

Slobodno se može opisati kao pravi pravcati tunel od zelenila, budući da ovu ulicu krasi drvored koji čini čak 389 stabala. Pred kraj Drugog svetskog rata zasađen je drvored u ulici Generala Drapšina.

A kako navodi TO Kikinde, najverovatnije je američki predsednik Ruzvelt stabla gradu poklonio zaslugom našeg proslavljenog naučnika Mihajla Pupina. Tačnije, kao simbol prijateljstva sa velikim srpskim naučnikom i dobrotvorom.

Foto: Ivan Strahinić

Izuzev američkog koprivića, koji je najzastupljeniji, drvored u jednoj od najlepših ulica na svetu čine i stabla lipe, javora i duda.

Koliko se u Kikindi brine o ovoj ulici dokaz je i podatak da stabla redovno pregledaju stručnjaci i da svako drvo, verovali ili ne, ima i svoj zdravstveni karton.

Njeno visočanstvo bundeva

Ili ludaja, kako je lokalni naziv, koji se odomaćio i zahvaljujući kome i postoji manifestacija poznata kao "Dani ludaje".

Foto: Shutterstock

Iako je najpre imala samo lokalni karakter, danas je ova manifestacija postala vrlo značajna i na međunarodnom nivou. Održava se počev od 1986. godine, svake godine tokom trećeg vikenda u septembru.

Izuzev nadmetanja takmičara oko toga čija je ludaja, odnosno bundeva najveća i najteža, ova četvorodnevna manifestacija uključuje i mnoge druge kulturno-zabavne aktivnosti.

(Ona.rs)