Harmonija čoveka i prirode na delu: Jedan od najvećih kompleksa pećina deo je nacionalnog parka na otvorenom

Vreme čitanja: oko 1 min.

foto Pixabay

Kada čovek želi da se uklopi u prirodno okruženje, onda mogu da nastanu neke od najfascinantnijih lokacija na svetu. Dokaz tome su i Nacionalni park Goreme (tur. Göreme) i pejzaž Kapadokije, prepoznatljiv po „vilinskim dimnjacima“.

Kompleks pećina koji su u unutrašnjohsti tih neobičnih, kupastih oblika reljefa nalazi, svrstava se među najveće na planeti.

Prema rezultatima istraživanja tog područja u današnjoj Turskoj, još tokom četvrtog veka su monasi počeli da naseljavaju Kapadokiju. U to doba je na mestu episkopa u gradu Kajseriju bio Vasilije Veliki, pa se veruje da su monasi baš zahvaljujući njegovom učenju odlučivali da se povuku na to mesto i borave u ćelijama uklesanim u stenama.

Kasnije su, usled aktuelnih prilika, bili prinuđeni da formiraju na tom području i podzemne gradove, koji su danas tek jedna od turističkih atrakcija Kapadokije i Nacionalnog parka Goreme.

Foto: Pixabay
foto Pixabay
foto Pixabay

Svetska kulturna baština

Zbog značaja koji ima sa aspekta prirodnih karakteristika, po kojima je i među jedinstvenim lokacijama u svetu, ali i zbog značajan sa kulturno-istorijskog aspekta, Kapadokija i Nacionalni park Goreme su uvršteni na UNESCO-vu listu svetske kulturne baštine.

Dejstvo vulkana i erozije zaslužno je za stvaranje jedinstvenog pejzaža Kapadokije i čuvenih kupa, znanih kao „vilinski dimnjaci“.

Foto: Osmanlicappadociahotel.com

Na dva kraja visoravni, na kojoj se Kapadokija nalazi su i dva, nekada aktivna vulkana. Jedan je Erdžias dag i nalazi se na 3.916 metara iznad nivoa mora, dok je nadmorska visina Hasan Daga, drugog ugašenog vulkana koji oivičuje ovo područje, 3.253 metara.

Foto: Pixabay/Hans
Foto: Pixabay/Hans
Foto: Pixabay/Hans
Foto: Pixabay/sashsegal

Svedok bogatog nasleđa

Iako se ne može osporiti da je region Kapadokije specifičan i prepoznatljiv u svetu, to područje je značajno i zbog bogatog hrišćanskog, a najpre vizantijskog nasleđa.

Mnoge hrišćanske crkve koje tu postoje datiraju iz period između desetog i 13. veka. U mnogima od njih i danas se mogu videti ostaci freskoslikarstva, koji svedoče o različitim istorijskim periodima.

(Ona.rs)