Kelti su znali tajnu koja je pretočena u narodnu legendu: Pravi pravcati zmajevi nekada su baš tu živeli
U doba kada su naseljavali područje Balkana, Kelti su zabeležili i nešto neobično i nesvakidašnje. Lokacije na kojima su obitavala mitska stvorenja.
Na području čitavog Balkana u to doba bilo ih je, ni manje ni više nego čak osam.
Preporučujemo
"Ćerka je bila hrabrija od mene": Emilija iz Niša upozorava - kad vas muž jednom udari nikad ne postane bolje
Imate vremena DO PONOĆI: Poznati sveštenik otkrio ko danas treba da se moli za NOVAC
Jedno od mesta koje je, kao mesto na kome obitavaju zmajevi, bilo označeno na kartama koje su Kelti u svoje vreme izrađivali, danas je područje Specijalnog rezervata prirode Zasavica, navedeno je na zvaničnom sajtu tog rezervata.
Naravno da je to poslužilo narodu da osmisli i legendu, koja se i danas pominje.
Ipak, ono što unosi zabunu jeste opis zmaja iz Zasavice, koji po mnogo čemu nalikuju životinjama koje su nama danas znane kao vidra. Sve je postalo mnogo zanimljivije kada se na području tog specijalnog rezervata vidra zaista i pojavila posle dužeg vremenskog perioda, što je sve uticalo na to da legenda o zmajevima oživi.
Specijalni rezervat prirode
Sada već daleke 1977. godine je područje koje teritorijalno pripada dvema mačvanskim opštinama, Bogatiću i Sremskoj Mitrovici stavljeno pod zaštitu i okarakterisano kao specijalni rezervat prirode.
Duž toka istoimene reke prostire se Specijalni rezervat prirode Zasavica, čija je ukupna površina nešto veća od 1.800 hektara.
Osim reke Zasavice, kroz rezervat protiču i drugi vodotokovi. Dva kanala, Prekopac i Jovac, kao i potok Batar, čine ovo područje još bogatijim vodama. Međutim, to nije sve, jer se zahvaljujući podzemnim vodama, ona napaja iz Drine, ali i usled delovanja gravitacione sile, sa Cera.
Bogati živi svet Zasavice
Karakteristično močvarno područje koje preovlađuje u Zasavici, čini je idealnom životnom sredinom za značajan broj životinjskih vrsta.
Iako su brojne vrste ptica i riba značajni stanovnici Zasavice, sreću se i mnoge retke životinjske vrste. Od momenta kada je minhenski Prirodnjački muzej upravo Specijalnom rezervatu Zasavica poklonio dabrove i to ukupno 16 porodica, i te životinje obitavaju i množe se na tom području.
Međutim, to nije sve, jer se na tom području uzgaja i autohtona rasa svinja, čuvene mangulice, ali i magarci, koji su u velikoj meri zaslužni za to što je čitavo svet čuo za Zasavicu i proizvode od magaraćeg mleka.
(Ona.rs / “Vikipedija” )