Ostrvo koje Srbi otkrivaju sve češće: Malta - mediteranski beg gde se osećamo kao kod kuće

M. P.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Ivan Andrejić

Dok u Srbiji stiže proleće i gradovi se ponovo pune energijom, sve više putnika počinje da razmišlja o prvom pravom mediteranskom begu. A jedno ostrvo poslednjih godina posebno privlači pažnju - Malta, mala ali moćna destinacija koja u sebi spaja istoriju, more, avanturu i iznenađujuće snažnu vezu sa mentalitetom ljudi iz Srbije.

U svom najnovijem putopisu, Ivan Andrejić nam opisuje lepote Malte, a na svom blogu donosi priču o mestima koja osvajaju dušu i fotoaparat. Jer, kako ističe, Malta nije samo još jedno letovalište. Malta je iskustvo.

Već pri prvom koraku kroz kamene ulice Valete, glavnog grada pod zaštitom UNESCO-a, shvatite da se nalazite na mestu gde je istorija živa. Sunce obasjava mediteranske balkone, miris mora dopire iz svake ulice, a pogled sa bastiona otkriva plavetnilo koje izgleda gotovo nestvarno. Ovde su vekovima prolazile civilizacije: Feničani, Rimljani, Arapi, vitezovi, Britanci, i svaka je ostavila svoj trag.

Ali ono što Maltu čini posebnom nije samo istorija, već energija ostrva.

Tri glavna ostrva; Malta, Gozo i Komino - nude potpuno različita iskustva. Gozo je zeleniji, sporiji i autentičniji, sa vinogradima, starim kamenim selima i dramatičnim liticama koje se obrušavaju u more. Komino, najmanje ostrvo, čuva jednu od najpoznatijih prirodnih atrakcija Mediterana - Plavu lagunu, mesto gde voda menja nijanse od tirkizne do duboko plave.

Foto: Ivan Andrejić

A onda su tu i plaže.

Ramla Bay na Gozu sa svojim crvenkastim peskom izgleda kao prizor iz filma, dok Golden Bay i Mellieha Bay nude široke obale idealne za kupanje, šetnje i zalaske sunca koji pretvaraju more u zlato.

Ipak, ono što mnogi turisti iz Srbije najčešće primete nije samo priroda. To su ljudi.

Maltežani imaju temperament i toplinu koja podseća na Balkan. Razgovori u tavernama brzo postaju prijateljski, domaćini vole da pričaju o istoriji svog ostrva, porodici i tradiciji. Gostoprimstvo nije deo turističke strategije, ono je deo svakodnevnog života.

Foto: Ivan Andrejić

Možda zato što su istorijski put Malte i Srbije u mnogo čemu slični.

Malta je vekovima branila svoju slobodu na raskršću velikih sila. Tokom Velike opsade Malte 1565. godine ostrvo je odolelo ogromnoj osmanskoj vojsci, a u Drugom svetskom ratu bilo je jedno od najbombardovanijih mesta u Evropi, ali nikada nije pokleklo. Zbog hrabrosti i izdržljivosti stanovništva, celo ostrvo dobilo je prestižnu George Cross medalju za hrabrost.

Ta istorija borbe, ponosa i otpornosti stvorila je mentalitet koji mnogim Srbima deluje iznenađujuće poznato. Ljubav prema zemlji, snažan osećaj zajednice, neposrednost u komunikaciji i strast prema životu - to su vrednosti koje povezuju dva naroda na Mediteranu i Balkanu.

Foto: Ivan Andrejić

Zato putnici iz Srbije često kažu da se na Malti osećaju prirodno, gotovo kao kod kuće, samo uz mnogo više sunca i mora.

A avantura je svuda oko vas.

Pešačke staze vode uz dramatične litice iznad mora. Biciklističke rute prolaze kroz vinograde i maslinjake. Kajakom možete istraživati skrivene pećine, dok ronjenje otkriva jedan od najbogatijih podvodnih svetova Mediterana. Čak i obična šetnja kroz srednjovekovni grad Mdina, nekadašnju prestonicu ostrva, pretvara se u putovanje kroz vreme.

Ipak, najlepši trenutak na Malti često dolazi predveče.

Foto: Ivan Andrejić

Sunce polako tone u Mediteran, kamen ostrva dobija zlatnu boju, a more postaje ogledalo narandžastih i purpurnih tonova. U tavernama se pale svetla, čuju se razgovori i muzika, a vazduh miriše na ribu sa roštilja, limun i maslinovo ulje.

Tada shvatite da Malta nije samo destinacija za odmor.

Foto: Ivan Andrejić

To je ostrvo koje vas podseća koliko putovanja mogu da budu snažno iskustvo - susret sa prirodom, istorijom i ljudima koji vam, iako žive stotinama kilometara daleko, deluju neverovatno blisko.

Možda je upravo zato Malta sve češće na listi putovanja ljudi iz Srbije.

Jer nekad je dovoljno samo jedno ostrvo da se Mediteran oseti na pravi način.

Autor: Ivan Andrejić

(Ona.rs)