Biljka koja pretvara dvorište u raj za leptire: Njen cvet izgleda magično, jednom je posadite i mirni ste

S. R.
S. R.  

Poštovani čitaoci,
Molimo vas da se pridržavate sledećih pravila za pisanje komentara:

  • Neophodno je navesti ime i e-mail adresu u poljima označenim zvezdicom, s tim da je zabranjeno ostavljanje lažnih podataka.
  • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni.
  • Prilikom pisanja komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima.
  • Tekst komentara ograničen je na 1500 karaktera.
  • Nije dozvoljeno postavljanje linkova odnosno promovisanje drugih sajtova kroz komentare, te će takve poruke biti označene kao spam, poput niza komentara istovetne sadržine.
  • Komentari u kojima nam skrećete pažnju na propuste u tekstovima neće biti objavljeni, ali će biti prosleđeni urednicima, kao i oni u kojima nam ukazujete na neku pojavu u društvu, ali koji zahtevaju proveru.
  • NAPOMENA: Komentari koji budu objavljeni predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, to jest nisu stavovi redakcije Ona.rs.
Ime je obavezno
*otkucano <%commentCount%> od ukupno <% maxCommentCount %> karaktera
Komentar je obavezan

<% message.text %>

Komentari

  • Srbija je zabranjivala usavršeni rječnik iz 1852. godine.

    29. mart 2026 | 19:22

    Vuk Stefanović Karadžić 1818. godine u Beču objavio je prvi srpski rječnik (na ijekavskom). Ovo kapitalno djelo sadržalo je preko 26.000 reči, uvedeno je na osnovu narodnog govora i predstavlja temelj savremenog srpskog jezika i pravopisa. Obuhvatao je narodni jezik iz svakodnevnog govora, sa tumačenjima na nemačkom i latinskom jeziku, što je omogućilo prodiranje srpskog jezika u evropsku naučnu javnost. Značaj: Prvi put je zvanično primenjena Vukova reforma jezika i pravopisa (jednostavna ćirilica). Drugo izdanje „Srpskog rječnika“ Vuka Stefanovića Karadžića iz 1852. godine značajno je prošireno i dopunjeno djelo koje sadrži preko 47.000 riječi, uz tumačenja na njemačkom i latinskom jeziku. Ovo izdanje, štampano u Beču, učvrstilo je Vukovu reformu jezika i pravopisa, ali je dugo bilo zabranjeno u Srbiji. Obim: Znatno veći broj riječi u odnosu na prvo izdanje iz 1818. godine. Jezik: Osnovu čini narodni govor (ijekavski izgovor), uz dodate riječi iz raznih krajeva. Izdavač i mjesto: Beč, Jermenska štamparija. Zabrana: Zbog pravopisa i sadržaja, rječnik je bio zabranjen u Srbiji, a uvoz je dozvoljen tek 1855. godine Društvu srpske slovesnosti, dok je potpuna zabrana ukinuta 1868. godine.

    Podelite komentar

  • Недјеља

    29. mart 2026 | 16:20

    Хор Богословије Свети Сава - С нами Бог

    Podelite komentar

  • ...

    29. mart 2026 | 16:11

    а стари народски говор који нема писану форму?

    Podelite komentar