Srbija je zabranjivala usavršeni rječnik iz 1852. godine.
29. mart 2026. | 19:22
Vuk Stefanović Karadžić 1818. godine u Beču objavio je prvi srpski rječnik (na ijekavskom). Ovo kapitalno djelo sadržalo je preko 26.000 reči, uvedeno je na osnovu narodnog govora i predstavlja temelj savremenog srpskog jezika i pravopisa. Obuhvatao je narodni jezik iz svakodnevnog govora, sa tumačenjima na nemačkom i latinskom jeziku, što je omogućilo prodiranje srpskog jezika u evropsku naučnu javnost.
Značaj: Prvi put je zvanično primenjena Vukova reforma jezika i pravopisa (jednostavna ćirilica).
Drugo izdanje „Srpskog rječnika“ Vuka Stefanovića Karadžića iz 1852. godine značajno je prošireno i dopunjeno djelo koje sadrži preko 47.000 riječi, uz tumačenja na njemačkom i latinskom jeziku. Ovo izdanje, štampano u Beču, učvrstilo je Vukovu reformu jezika i pravopisa, ali je dugo bilo zabranjeno u Srbiji.
Obim: Znatno veći broj riječi u odnosu na prvo izdanje iz 1818. godine.
Jezik: Osnovu čini narodni govor (ijekavski izgovor), uz dodate riječi iz raznih krajeva.
Izdavač i mjesto: Beč, Jermenska štamparija.
Zabrana: Zbog pravopisa i sadržaja, rječnik je bio zabranjen u Srbiji, a uvoz je dozvoljen tek 1855. godine Društvu srpske slovesnosti, dok je potpuna zabrana ukinuta 1868. godine.
Srbija je zabranjivala usavršeni rječnik iz 1852. godine.
Vuk Stefanović Karadžić 1818. godine u Beču objavio je prvi srpski rječnik (na ijekavskom). Ovo kapitalno djelo sadržalo je preko 26.000 reči, uvedeno je na osnovu narodnog govora i predstavlja temelj savremenog srpskog jezika i pravopisa. Obuhvatao je narodni jezik iz svakodnevnog govora, sa tumačenjima na nemačkom i latinskom jeziku, što je omogućilo prodiranje srpskog jezika u evropsku naučnu javnost. Značaj: Prvi put je zvanično primenjena Vukova reforma jezika i pravopisa (jednostavna ćirilica). Drugo izdanje „Srpskog rječnika“ Vuka Stefanovića Karadžića iz 1852. godine značajno je prošireno i dopunjeno djelo koje sadrži preko 47.000 riječi, uz tumačenja na njemačkom i latinskom jeziku. Ovo izdanje, štampano u Beču, učvrstilo je Vukovu reformu jezika i pravopisa, ali je dugo bilo zabranjeno u Srbiji. Obim: Znatno veći broj riječi u odnosu na prvo izdanje iz 1818. godine. Jezik: Osnovu čini narodni govor (ijekavski izgovor), uz dodate riječi iz raznih krajeva. Izdavač i mjesto: Beč, Jermenska štamparija. Zabrana: Zbog pravopisa i sadržaja, rječnik je bio zabranjen u Srbiji, a uvoz je dozvoljen tek 1855. godine Društvu srpske slovesnosti, dok je potpuna zabrana ukinuta 1868. godine.
Podelite komentar
Недјеља
Хор Богословије Свети Сава - С нами Бог
Podelite komentar
...
а стари народски говор који нема писану форму?
Podelite komentar
М. Ј. .. У. Ј. .. С. Ј.
😂 🤣 😅
Podelite komentar
...
староцрквенословенски, на којем требају да говоре они који говоре и пишу екавски. "не знају"
Podelite komentar