Ni srce ni mozak: Mali organ u grudima određuje koliko ćete živeti, a počinje da se gasi već posle puberteta

B. P.
B. P.  
  • 0

Godinama su se naučnici fokusirali na srce, mozak i pluća, pokušavajući da odgovore na pitanje zašto neki ljudi dožive duboku starost u dobrom zdravlju, dok se drugi već posle pedesete bore sa brojnim hroničnim bolestima. Međutim, najnovija istraživanja ukazuju na to da bi mnogo veću ulogu nego što se ranije pretpostavljalo mogao imati imuno sistem, odnosno timus - mali organ koji se nalazi iza grudne kosti. Sve je više dokaza da njegovo stanje može uticati na brzinu starenja celog organizma, kao i na dužinu života.

Mali organ od ogromnog značaja

Timus je jedan od najvažnijih delova imuno sistema. Upravo u njemu sazrevaju T-limfociti - ćelije odgovorne za prepoznavanje virusa, bakterija i ćelija raka. Zahvaljujući njima, organizam može efikasno da se bori protiv infekcija i stvara imunološko pamćenje.

Problem je u tome što timus počinje da se smanjuje već posle perioda adolescencije. Vremenom njegovo tkivo zamenjuje masno tkivo, a proizvodnja novih T-limfocita postepeno opada. Godinama se smatralo da je ovaj proces prirodan i da nema veći uticaj na zdravlje odraslih osoba.

Starenje ne protiče isto u celom organizmu

Istraživanja sprovedena poslednjih godina pokazuju da svaki organ može stariti različitim tempom. Kod jedne osobe biološki "starije" može biti srce, kod druge bubrezi, mozak ili imuno sistem.

Naučnici sa Univerziteta Stanford razvili su metodu za određivanje biološke starosti pojedinačnih organa na osnovu proteina prisutnih u krvi. Analiza nekoliko hiljada ljudi pokazala je da je ubrzano starenje određenog organa povezano sa većim rizikom od razvoja bolesti upravo tog sistema, kao i povećanim rizikom od prevremene smrti. Kod oko petine ispitanika najmanje jedan organ stario je znatno brže nego što bi se moglo očekivati na osnovu njihove hronološke starosti.

Srce Foto: Shutterstock/NMK-Studio

Najnovije istraživanje, koje je predvodio onkolog Hugo Aerts sa Univerziteta Harvard, pokazalo je da stanje timusa u odraslom dobu može imati uticaj na zdravlje u kasnijim godinama života.

Naučnici su proučavali 27.000 ljudi, procenjujući stanje njihovog timusa na osnovu CT snimaka, kao i opšte zdravstveno stanje i životne navike. Zatim su, uz pomoć veštačke inteligencije, analizirali podatke o učesnicima, uključujući njihovu starost, pol, pušenje i prisustvo drugih bolesti.

Istraživači su otkrili da su učesnici sa zdravim timusom imali oko 50 odsto manji rizik od smrti tokom narednih 12 godina.

Osobe sa dobro funkcionišućim timusom imale su i oko 36 odsto manji rizik od razvoja raka pluća, kao i oko 50 odsto manji rizik od smrti usled raka pluća u poređenju sa grupom kod koje je timus slabije funkcionisao.Novo otkriće naučnika menja pogled na dugovečnost.

Zašto je imuno sistem toliko važan?

Imuno sistem nije zadužen samo za borbu protiv infekcija. Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da učestvuje i u uklanjanju oštećenih ćelija, smanjenju hronične upale i nadzoru nad ćelijama raka.

Kako s godinama njegova funkcija slabi, organizam se sve teže nosi sa različitim pretnjama. Tada se javlja pojava poznata kao imunosenescencija, odnosno starenje imunskog sistema. Ovaj proces prati hronična upala niskog intenziteta, koju naučnici nazivaju inflammaging.

Upravo se hronična upala danas smatra jednim od najvažnijih mehanizama koji doprinose razvoju ateroskleroze, dijabetesa tipa 2, neurodegenerativnih bolesti, osteoporoze, pa čak i pojedinih vrsta raka.

Da li je moguće usporiti starenje timusa?

Za sada ne postoji terapija koja može uspešno da "podmladi" timus, ali naučnici intenzivno rade na rešenjima koja bi mogla da obnove njegovu funkciju.

Istražuju se, između ostalog, hormoni rasta, odgovarajuće odabrani citokini, kao i novi lekovi koji utiču na regeneraciju tkiva. U toku su i istraživanja mogućnosti obnove timusa uz pomoć matičnih ćelija. Ipak, većina ovih metoda i dalje je u eksperimentalnoj fazi i ne primenjuje se rutinski u kliničkoj praksi.

Zdrav životni stil ima veliki značaj

Naučnici ističu da će, čak i ako u budućnosti budu razvijene efikasne metode za regeneraciju timusa, osnova dugog života i dalje biti zdrav način života.

Redovna fizička aktivnost pomaže u smanjenju hronične upale, poboljšava funkciju imunskog sistema i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Jednako važna je i pravilna ishrana bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama, mahunarkama, ribom i zdravim mastima. Ovakav način ishrane obezbeđuje organizmu hranljive materije koje podržavaju pravilan rad ćelija imunskog sistema.

(Ona.rs/interia)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Dr Dragana Košević: Nelečena hipertenzija, virusi i tahikardija su opasni za kardiovaskularni sistem

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Fitnes i zdravlje