Pikaso i Jugoslovenka koja ga je osvojila krvlju: Sukobila se sa drugom zbog njega, a on je na kraju slomio
Pablo Pikaso (1881–1973), genije čiji su kist i um oblikovali umetnički svet, ali čija je narav lomila žene. Dok su njegova dela osvajala publiku, njegov privatni život bio je vrtlog strasti, opsesije i bola. Poznat kao umetnik koji je stalno rušio granice na platnu, Pikaso je jednako nemilosrdno rušio srca onih koje je voleo. Njegova moć nad bojom i formom jednako je bila paralelna sa moći kojom je manipulisao ljubavima, ostavljajući za sobom tragove strasti, patnje i neizbrisive inspiracije.
Formalno, imao je samo dve supruge, ali njegova lista ljubavnica ostaje nepoznata. Sve one koje je osvojio završavale su ranjene, u suzama i sa srcem polomljenim od nemilosrdne strasti koju je Pikaso izazivao. Jedna od njih, Jugoslovenka Teodora Marković, poznata kao Dora Mar, zauvek je promenila njegov život i umetnički izraz.
Dora Mar, lepotica sa haotičnim unutrašnjim svetom
Teodora Marković rođena je u uglednoj porodici: njen otac bio je poznati hrvatski arhitekta. Od detinjstva je živela između kontinenta – u Argentini kod roditelja, u Francuskoj kod bake i deke. Odrasla je u pravu lepotu, ali sa unutrašnjim nemirom: patila je od anksioznosti i depresije i, kako se pričalo, retko se smejala.
Dora je studirala slikarstvo u Parizu, ali ubrzo je promenila kurs i posvetila se fotografiji. Sa samo 24 godine otvorila je svoj samostalni studio i uzela umetničko ime Dora Mar, jer joj je zvučalo "više šik i umetnički". U društvu svih muškaraca koji su je obožavali, Dora je imala samo jedan cilj – osvojiti Pikasa, umetnika poznatog po propalom braku i brojnim ljubavnicama, starijeg od nje 26 godina.
Sudbonosni susret
Njihove sudbine spojile su se 1936. na terasi jednog pariskog kafea. Dora se igrala nožem, zabadajući ga između prstiju. Jedan pogrešan pokret i nož se zario u njen prst, prskajući krv po rukavici. Pikaso, očaran njenom divljom lepotom i uzbuđen njenom krvlju, pomogao joj je maramicom, ali rukavicu je uzeo i stavio u džep. Navodno ju je čuvao do kraja života, kao amajliju i podsećanje na trenutak kada je Dora osvojila njegovo srce.
Bio je dovoljan jedan pogled i Dora je potpuno pala pred njim. Od tog trenutka za nju je postojala samo njegova prisutnost. Pikaso je već tada imao za sobom turbulentnu prošlost: propali brak sa Olgom Hohlovom, ljubavne veze sa brojnim ženama, uključujući i Mariju Terezu Valter. Njegova opsesija Dorom bila je potpuna i nepopustljiva.
Sukob strasti i ega
Kada je Dora prvi put kročila u njegov atelje, sačekala ju je Marija Tereza. Pale su teške reči, a potom i pesnice – dve žene su se sukobile u fizičkom obračunu. Pikaso je hladnokrvno komentarisao: "Neka bolja pobedi".
Pobedila je Dora. Usledila je potpuna dominacija: Dora se uselila u njegov dom i postala njegova muza. Sukob dve žene inspirisao je Pikasa da naslika "Borbu u kavezu", na kojoj crna golubica (Dora) čerupa i pobeđuje belu (Marija Tereza). Njen duh, senzualnost i emotivna ranjivost postali su nepresušna inspiracija – tenzija i strast iz njihove veze pretvarali su se u umetničke eksplozije.
Žena koja plače
Na svim Pikasovim portretima, Dora je prikazana kao "žena koja plače". Za Pikasa ona je uvek bila u suzama – lepa, ali očajna i duboko usamljena. Umesto da joj bude oslonac, postao je njen mučitelj: lomio je njenu psihu i uništavao poverenje. Ipak, ova destruktivna veza bila je plodonosna umetnički, njegova genijalnost i njena patnja stapali su se u stvaranje koje i danas fascinira svet.
Dora je zabeležila nastanak "Gernike", jednog od Pikasoovih najvažnijih dela, prateći proces od prvog poteza kistom do završne kompozicije. Čak je i sama naslikala jedan manji deo te kompozicije, ostavljajući svoj trag u večnosti Pikasovog genija.
Kraj opsesije i tiha izolacija
Vremenom, Pikaso se zasitio Dore i zamenio je novom ljubavnicom, Fransoa Žilo. Ostavljena, Dora je doživela nervni slom i dugo se nije oporavila. Pikaso joj je, paradoksalno, kupio kuću u kojoj je živela izolovano sve do smrti 1997. Tek nakon njenog odlaska otkriveno je da je nastavila da stvara, ali svoja dela nikada nije izlagala. Njena umetnost, životna priča i patnja ostali su skrivene od javnosti, dok je Pikaso nastavio da menja žene kao čarape, ostavljajući iza sebe trag svojih ljubavi i bola koji su oblikovali njegov svet.
(Ona.rs)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Izložba "Umetnost kroz restauraciju" otvorena u novoj Galeriji Kolarca
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.