• 0

Vreme čitanja: oko 4 min.

Vojislav Bubiša Simić, stogodišnjak koji živi u ritmu džeza

Vreme čitanja: oko 4 min.

Jedan Bubišin susret sa Titom promenio je istoriju džeza u Srbiji

  • 0
Održan koncert povodom 100. rođendana velikana Vojislava Bubiše Simića Foto: Zorana Mandić/ATAImages

Mnogi od nas na rođendanima nazdravljaju slavljenicima želeći im da dožive stotu. Sve je više istraživanja načina života na ostvru Nektarija, gde živi najviše stogodišnjaka na svetu. Svi bi da njihov životni vek traje doslovno vek, 100 i više godina. Izgleda da je velikan srpskog džeza Vojislav Bubiša Simić svoju formulu za to već pronašao u ritmu muzike koja ga je ceo život hranila, a i dalje to čini.

Srpski muzičar, kompozitor i dirigent, nekadašnji predsednik Udruženja kompozitora Srbije i Udruženja džez muzičara Srbije rođen je 18. marta 1924. godine. Ove godine doživeo je da dan posle njegovog rođendana cela Mts dvorana na nogama aplaudira u njegovu čast, na koncertu „Srećan 100. rođendan Bubiša – Big Bend RTS“.

„Živite, uživajte u životu i onome što radite i budite živahni!“ poruka je koju je Bubiša uvek isticao i reklo bi se da je to upravo deviza koju i on živi.

Iz svih delova sveta donosio je zvuk džeza u Jugoslaviju. Sarađivao je sa svetkim imenima poput Ele Ficdžerald, Kvinsija Džounsa, Djuka Elington. Sa svojim orkestrom ugostio je Mejnarda Fergusona, Džona Hendriksa, Džonija Grifina, Ernija Vilkinsa... Za dolazak Djuka Elingtona 1970. godine osmislio je da orkestar svira „Take the a Train" na surčinskom aerodromu. Djuk je prišao i dirigovao do kraja kompozicije.

Muzika od detinjstva

A sve je počelo mnogo ranije, još u detinjstvu, kada je voleo da svira majčin pianino. Za završetak male mature dobio je pravi klavir, a za 15. rođendan otac mu je kupio dve ploče Kaunta Bejzija. Tome kasnije sam pridružuje i ploču sa muzikom Djuka Elingtona, kojom obogaćuje repertoar školskog orkestra.

Posle Druge muške gimnazije završio je Fakultet muzičkih umetnosti.

„Tada su nas zanimali žurevi, pred sam rat, kad je već počeo da se svira prvi džez. Svi smo živeli vrlo skladno, drugarstvo je mnogo bilo razvijeno. Drugu mušku je pohađao knez Pavle, dok je kralj Petar Drugi privatno učio kod naših profesora, među kojima je i čuveni Radoje Knežević, brat majora Kraljeve garde Živana Kneževića, jednog od glavnih vođa puča 27. marta 1941. Tako, da se zna – Druga muška je školovala kraljeve”, rekao je Vojislav Bubiša Simić, a prenosi "Politika".

Na izboru za Mis i bal koji je priređivao fudbalski klub „Šećeranac" na Čukarici u marta 1941. godine ima prvi profesionalni angažman i zarađuje prvi honorar.

Svirke na gradskim žurkama kao i nastupi sa Borskim kvartetom na programu Radio Beograda i na Kolarcu postaju deo Bubišinih aktivnosti.

„Svirali smo pod skutima Radio Beograda skoro do samog oslobođenja. To nam je bila legitimacija kojom smo spasavali glavu", beleži Vojislav Pantić sećanje čuvenog muzičara u katkom pregledu njegovog života i rada u programu povodom kocerta za 100. rođendan.

Po završetka Drugog svetskog rata osnovao je prvi big bend u Srbiji – džez orkestar „Dinamo“.

Godine 1953. godine postavljen je za dirigenta Džez orkestra Radio televizije Beograd, na čijem čelu je bio sve do 1985. godine; sa njim je proputovao ceo svet.

Jedan susret promenio je sve

Jedan Bubišin susret sa Titom promenio je istoriju džeza u Srbiji. Posle koncerta za Dan mladosti 1959. godine prišao Titu i upitao ga:

„Da li je tačno da vi ne volite džez?"

„Ne", odgovorio je Tito, i dodao: „volim ga, a naročito onaj izvorni. Evo, sad sam baš bio u Sudanu i imao sam prilike da ga slušam. Amerikanci su, međutim, komercijalizovali džez."

Posle toga je sve bilo drugačije.

Održan koncert povodom 100. rođendana velikana Vojislava Bubiše Simića Foto: Zorana Mandić/ATAImages

Počinju turneje van Jugoslavije: Italija, Sovjetski Savez, Zapadna Nemačka, Rumunija, Čehoslovačka i Sovjetski Savez, nastupaju 12 dana u pariskoj Olimpiji.

Posle mnogo nastupa i povodom 15. rođendana orkestra objavili su prvu ploču, koju otvara Bubišina kompozicija "Pozdrav Kauntu Bejziju". Baš njom je otvoren i nedavni koncert. Slavljenik u kolicima je dirigovao, da bi ostale kompozicije prepustio kolegi Stjepku Gutu.

Na džez festivalu u Žuan le Penu, u Francuskoj, 1960. godine orkestar je osvojio je prvu nagradu u kategoriji big bendova.

Vojislav Bubiša Simić komponovao je muziku različitih žanrova: dečju, horsku, zabavnu, džez i simfonijsku. Na albumu dečjih pesama „Pesma o Snešku Beliću" među pevačima pojavljuje se i njegova kći Andrea.

Autor je muzike za veliki broj televizijskih serija, igranih i dokumentarnih filmova. Sa Kikijem Lesendrićem radio je i muziku za film Bićemo prvaci sveta, piše "Vikipedija".

Čovek koji je 1985. godine formalno otišao u penziju tvorac je i Balkan-džeza. Njegova "Igra pod Šar-planinom", obrada makedonske pesme "Čaje šukarije" prva je kompozicija te vrste u Jugoslaviji. Prvi vek života ovog velikana definitivno je prošao u ispisivanju istorije.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: 100. rođendan velikana srpskog džeza - Vojislava Bubiše Simića u mts Dvorani

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike On