• 1

Vreme čitanja: oko 4 min.

Sveta carica Jelena - hodočasnica koja je našla Časni krst i dubokom verom zadužila hrišćane

Vreme čitanja: oko 4 min.

Majka Svetog cara Konstantina I Velikog krenula je na hodočašće u Svetu zemlju kad je već bila u dubokoj starosti i pronašla hrišćanske relikvije čija je vrednost neprocenjiva

  • 1

Kad odete u Svetu zemlju, gotovo na svakom koraku čućete priču o Svetoj carici Jeleni koju Sveta crkva praznuje 3. juna po novom kalendaru.

Ova svetiteljka jednako je poštovana i među pravoslavcima i među katolicima, a njeno ime se među vernicima izgovara s posebnim pijetetom.

Ravnoapostolna i među pravoslavcima i među rimokatolicima

Istoričari smatraju da je Flavija Julija Helena, kako je glasilo puno ime potonje Svete carice Jelene, rođena oko 249. godine u gradu Drepanumu, u maloazijskoj oblasti Bitinija. Njeno poreklo do danas je ostalo nepoznato; smatra se da je pripadala nižem društvenom staležu, da je njen otac najverovatnije bio krčmar i da je Konstantinovog oca Konstancija Hlora upoznala na mestu današnjeg Izmira na severozapadu Turske.

Upravo bi i pripadnost nižem staležu mogla da objasni pretpostavke da zapravo nije bila u, za to vreme dostojnom braku sa Konstantinovim ocem. Jer, u trećem veku nije bilo dozvoljeno sklapanje braka između pripadnika nespojivih društvenih staleža, a Konstancije Hlor bio je gardista cara, a kasnije i car-savladar.

Kao što nije pouzdano poznato koje godine je rođena potonja Sveta carica Jelena, tako istoričari barataju i različitim godinama rođenja njenog sina Konstantina. Po nekim izvorima, on je rođen 271. godine, a po nekim dve godine kasnije. Ono što se, međutim, više ne dovodi u pitanje je mesto njegovog rođenja - potonji Sveti car Konstantin došao je na svet u današnjem Nišu, gde su se njegovi roditelji tajno nastanili.

(Jedno vreme vođene su polemike o mestu rođenja Konstantina I Velikog; smatralo se da je rođen na tlu današnje Velike Britanije, potom u Bitiniji, Dakiji i Galiji, ali su sve ove pretpostavke opovrgnute.)

Prema istoričarima, Konstantin I Veliki bio je jedino Jelenino dete. Kad je preokrenuo tok evorpske istorije, zaustavivši progon hrišćana i prešavši u hrišćanstvo, i život njegove majke poprimio je drugačiji tok, onaj koji ju ju svrstao među ravnoapostolne i zbog čega će je i pravoslavci i katolici dok je sveta i veka slaviti kao svetiteljku.

Hodočašće u Svetu zemlju

Majka Svetog cara Konstantina uputila se na hodočašće u Svetu zemlju kad je već duboko zagazila u starost, želevši da se pokloni najvećim svetinjama hrišćanstva. Na ovaj, u to vreme zaista zahtevan put, krenula je po sinovljevoj želji. Naime, kad se Konstantin I Veliki teško razboleo i kad je, kako se veruje, isceljen pošto je kršten, smatrao je da nije dostojan da ode na hodočašće, pa je zamolio majku da to učini umesto njega.

Sveta zemlja, hodočašće, sveće za korišćenje

Foto: Telegraf.rs

Puna dragocenih životnih iskustava i beskrajno zahvalna Bogu na sinovljevom isceljenju, carica Jelena nije žalila blaga kako bi hrišćanske relikvije u Svetoj zemlji bile pronađene i dostojno izložene.

Njena zaostavština u Svetoj zemlji ima nemerljivu duhovnu vrednost.

U ime svog sina podigla je crkvu Hristovog rođenja u Vitlejemu, a mesto na kom je Bogorodica spustila malenog Isusa obeležila je 14-krakom zvezdom.

Vitlejemska zvezda, crkva Hristovog rodjenja, Vitlejem

Foto: Telegraf.rs

Takođe, naložila je da jasle od ilovače u koje je pravedni Josif spustio svog tek rođenog sina budu zamenjene jaslama od srebra. Ove jasle danas se nalaze u Rimu, gde se čuvaju kao velika relikvija.

Pronalazak Časnog krsta

Tokom boravka u Svetoj zemlji carica Jelena tragala je za Časnim krstom na kom je bio razapet Isus Hristos. I dan-danas opstaju dve verzije o pronalasku jedne od najvećih svetinja u hrišćanstvu.

Po jednoj od njih, carica Jelena je zahvaljujući Božjom promišlju imala viziju gde se na Golgoti nalazi Časni krst i on je upravo zahvajujući tome i pronađen. Po drugoj, danima je hodala po Jerusalimu i kad je na Golgoti ugledala paganski hram, naredila je da ga sruše, jer je pretpostavljala da se tu krije ono za čim je neumitno tragala.

Opet po verovanju, na tom mestu su pronađena tri krsta - jedan na kom je bio razapet Isus Hristos i još dva na kom su živote okončali razbojnici.

Da bi ustanovila koji krst je Časni, sva tri su odneta ženi koja je zbog bolesti pala u postelju. Stavili su je najpre na jedan, a potom i na drugi krst, i isceljenja nije bilo. Kad su bolesnicu položili na treći krst, ona se prekrstila, ustala i više nije bolovala. Po tome su, kako se veruje, carica Jelena i njeni pomoćnici znali da su pronašli jedini pravi Časni krst.

Postoji još jedno predanje - da je na sva tri krsta položen pokojnik koji je, kad su ga stavili na Časni krst, vaskrsnuo iz mrtvih.

Na mestu pronalaska Časnog krsta na Golgoti carica Jelena naložila je izgradnju crkve, baš kao i na mestu Hristovog vaznesenja, na samom vrhu Maslinske gore, odakle se Isus Hristos na Spasovdan vazneo na nebo.

Mesto Hristovog  Vaznesenja, Jerusalim , Maslinska gora, Sveta zemlja

Foto: Snežana Moldovan

Hrišćanski duh Svete carice Jelene oseća se gotovo na svakom pedlju Svete zemlje. O dubini njene vere, kao i o ljubavi i nepokolebljivoj upornosti koje je uložila da bi hrišćanstvo bilo podignuto iz pepela, i danas, skoro 18. vekova posle njene smrti govore monasi i sveštenstvo.

U njenu slavu podignute su brojne svetinje i na našim prostorima - Voždovačka crkva u Beogradu, u Ivanjici, Ljubišu, Seljašnici, Tomini…

Sve su posvećene Svetom caru Konstantinu i Svetoj carici Jeleni, majci koja je u znak zahvalnosti Bogu što joj je spasio sina u dubokoj starosti krenula na put dug stotinama kilometara, tragajući za relikvijama koje vernici vekovima celivaju s dubokom pobožnošću i zahvalnošću.

Sveta carica Jelena preminula je 327. godine. Njena dela i danas su svetionik svakom hrišćaninu i primer iskrene majčinske ljubavi.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: U crkvi "Oče naš" najpoznatija molitva ispisana je na više od 100 jezika

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike Ona

Komentari

  • BASA

    3. jun 2023. | 10:05

    Srećna Slava svima koji danas slave i onima koji idu na Slavu ! Zdravi i Srećni bili ! Živeli !

    Podelite komentar