Kako je epitaf na grobu u Beogradu otkrio jezivu priču najbogatije Beograđanke: Misterija žene u crnom

M. P.
M. P.  
  • 0

U vremenu kada su pojam ugleda i dostojanstva bili temelj beogradskog društva, život jedne otmene dame završio je u zagonetnom zločinu koji i posle gotovo jednog veka izaziva jezu i znatiželju. Ko je ubio gospođu Dragu i zašto je njen slučaj zauvek ostao nerešen?

Od dvorskih salona do usamljenosti

Početkom dvadesetog veka, ime gospođe Drage Dimitrijević-Mitrićević bilo je dobro poznato u beogradskoj čaršiji. Ćerka državnog savetnika i supruga upravitelja dvora Karađorđevića, pripadala je krugu najuglednijih ljudi tadašnjeg Beograda. Lepota, uglađenost i porodično bogatstvo obezbedili su joj status i sigurnost, a brak sa dvorskim čovekom dodatno je učvrstio njen položaj.

Sve se, međutim, promenilo kada je saznala da je muž vara. Beograd je brujao o sceni s Terazija – uvređena gospođa javno je prozvala supruga, a njegove stvari izbacila iz doma. Povukla se u sebe, oblačila isključivo crno i izbegavala društvo. Samovala je u svojoj vili u Ulici kralja Milana broj 5, gde su joj jedino društvo pravila dva psa i jedan gusan.

Nakon smrti supruga, njena usamljenost postala je potpuna. Nije imala dece, rodbinu je viđala retko, a jedini prijatelj bio joj je pravnik i diplomata dr Vojislav Rašić. Beograđani su je prepoznavali po dugom crnom kaputu i štapu kojim bi, kako su pričali, znala da odbrani svoje dostojanstvo od svake neprimerene šale prolaznika.

Ulica kralja Milana 5, stari Beograd Kuća Drage Mitrićević nakon renovacije, Ulica kralja Milana 5. Foto: Novine "Pravda" (1933)

Nestanak koji je uzdrmao prestonicu

Krajem januara 1933. godine Beograd je preplavila vest – bogata rentijerka Draga Dimitrijević-Mitrićević je nestala. Poslednji put je viđena nekoliko dana ranije u svom dvorištu, a kada je dr Rašić primetio da joj se kuća danima ne otvara, prijavio je nestanak.

Policija je odmah započela potragu. Kuća je pretresana tri puta, ali bez rezultata. Nije bilo znakova provale, ni borbe, ni ičega što bi ukazalo na to šta se dogodilo. Javnost je bila zatečena – kako može da nestane žena poznata po bogatstvu i povučenosti, a da iza sebe ne ostavi ni najmanji trag?

Jezivo otkriće u podrumu

Tek nekoliko dana kasnije, petog februara 1933. godine, Beograd je zadrhtao od užasa. U podrumu Dragine kuće, ispod naslaganih sanduka i drva, pronađeno je njeno telo. Scena je bila stravična – sedamdesetogodišnja žena ležala je na boku, u šaci je stezala pramen iščupane kose, kao da je do poslednjeg daha pokušavala da se odbrani.

Obdukciju je obavio dr Milovan Milovanović, jedan od osnivača Instituta za sudsku medicinu u Beogradu. Nalaz je potvrdio da je ubistvo bilo svirepo, ali detalji nisu objavljeni javnosti. Iako je telo bilo u kući koju je policija već više puta pretražila, niko nije primetio ništa sumnjivo – što je dodatno pojačalo misteriju.

Tragovi bez odgovora

Istraga se brzo našla u ćorsokaku. U kući nije bilo tragova pljačke, dragocenosti su bile u banci, a motiv se mogao samo naslutiti – novac. Među osumnjičenima se našao i njen nećak, ali dokaza nije bilo. Policija je čak pokušala i neuobičajene metode – tri godine kasnije, 1936., angažovan je grafolog i samoproglašeni telepata Luj Rozenštajn.

Rozenštajn je, posmatrajući rukopise i fotografije, pokazao na čoveka sa ožiljkom na licu – Kolomana Rajtera, poznatog džeparoša. On je priznao da je poznavao gospođu Dragu, ali je negirao bilo kakvu umešanost u ubistvo. Dokaza nije bilo ni tada, i istraga je ponovo stala.

Stari Beograd, Beograd, Zeleni venac Zeleni venac oko 1960. Foto: Wikimedia Commons/Public domain/Instytut Etnologii i Antropologii Kulturowej Uniwersytetu im. Adama Mickiewicza w Poznaniu, cyfrowearchiwum.amu.edu.pl/BursztaBot

Tajne dvora i neodgovorena pitanja

Zbog neobičnog toka istrage, vest o telepatskom svedoku izazvala je skandal. Državni vrh se umešao, a dalji izveštaji o slučaju zabranjeni su direktivom ministra policije. Ipak, u javnosti su se pojavile glasine da je ubistvo možda imalo veze sa visokim krugovima – sa samim dvorom.

Naime, nekoliko dana pre nestanka, Draga je navodno bila na sastanku sa kraljem Aleksandrom i direktorom banke, gde je pokušala da prijavi krađu svoje ušteđevine od tri miliona dinara. Da li je to bila slučajnost, ili je njena smrt imala dublju pozadinu?

Niko nikada nije dao odgovor. Ubica nije pronađen, a slučaj je s vremenom pao u zaborav, prekriven prašinom beogradskih legendi.

Spomenik koji je otkrio život i tragediju najbogatije žene Beograda

Danas, gotovo devedeset godina kasnije, dokumentacija o ovom slučaju čuva se u Institutu za sudsku medicinu "Dr Milovan Milovanović". Na mestu nekadašnje vile u Ulici kralja Milana danas se nalazi zgrada Poreske uprave – tiha, svakodnevna i bez traga tragedije koja se tu dogodila.

Ipak, priča o gospođi Dragi Dimitrijević-Mitrićević i dalje odzvanja među onima koji vole beogradske misterije. Njena sudbina podseća da iza luksuza i društvenog sjaja često stoji tuga, a da su neke tajne jače i od vremena.

Nadgrobni spomenik, grob, Draga Mitrićević Nadrobni spomenik Drage Mitrićević / Foto: Živojin Petrović

Neki izvori navode da je smrt gospođe Mitrićević inspirisala Ivu Andrića da napiše delo "Gospođica". Ono što ovoj priči daje još "jezivijiu" notu, jeste i sam kraj. Na nadgrobnom spomeniku ove Beograđanke stoji kratak, ali vrlo upečatljiv epitaf: "Do viđenja!"; po kom je nazvana i knjiga Živojina Petrovića koja je pisana o slučaju bogate misterije Beograda.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Deo filma Reket. Bokijeva majka priča da joj je policija sve uzela

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Ona