• 0

Vreme čitanja: oko 5 min.

Postoji epidemija usamljenosti među decom: Evo šta roditelji moraju da znaju

Vreme čitanja: oko 5 min.

Stručnjaci su podelili znakove na koje treba obratiti pažnju i savete za pomoć detetu u nevolji

  • 0
dete muzika dete sluša muziku

Foto: Pexels

Lako je pretpostaviti da deca prolaze kroz život bez ikakvih problema, ali stvarnost je mnogo drugačija. I deca imaju probleme sa prijateljima, pa čak i osećaj usamljenosti - što može da ima veliki uticaj na njihovo mentalno i fizičko zdravlje.

Zapravo, u Sjedinjenim Državama jedan lekar je nedavno objavio da u toj zemlji postoji "epidemija“ usamljenosti koja je povezana sa problemima spavanja, telesnim upalama, pa čak i imunološkim promenama kod mlađih odraslih osoba. Usamljenost je takođe povezana i sa većim rizikom od srčanih oboljenja, moždanog udara, dijabetesa, zavisnosti, suicidalnosti i demencije.

Nažalost, deca nisu imuna na usamljenost. Usamljenost je bila problem sa kojim su se deca suočavala pre pandemije kovida-19, ali je postalo još gore.

- Postoji znatno veći procenat dece koja kažu da su usamljena, pri čemu je 40 odsto u nedavnoj studiji primetilo da imaju blago do umereno osećanje usamljenosti, dok se 10 odsto oseća ozbiljno usamljeno  - preneo je za "Yahoo Life" psiholog Stefan Sofer.

dete, tinejdžer, dečak, igra igrice, telefon

Foto: Pixabay

Zašto je važno da se razgovara o usamljenosti sa svom decom

Stručnjaci kažu da bi roditelji trebalo da razgovaraju sa decom o tome šta je usamljenost - jer su velike šanse da će je iskusiti, čak i ako ne mogu da je imenuju.

- Usamljenost je izuzetno česta u ovom trenutku u našem svetu - ističe psiholog Džon Majer i dodaje: - Sa široko rasprostranjenom upotrebom elektronskih uređaja, igračaka i interaktivnih uređaja i predmeta, deca ne uče unutrašnje veštine da se zaokupe i zabavljaju kao što su to činili u prošlim generacijama.

Ako deca dožive usamljenost i ne znaju šta je to ili kako da zatraže pomoć, takva situacija može da ih dovede do emocionalnih zdravstvenih problema i problema u ponašanju.

- Periodična usamljenost može biti normalna i možda neće zahtevati mnogo intervencije osim pomoć detetu da pronađe adekvatnu aktivnost ili način da se poveže sa prijateljima i porodicom - kaže Adel Kadje, pedijatrijski psiholog, i napominje:

- Ali uporna, hronična ili dugotrajna usamljenost ima mnogo veći uticaj na emocionalno i fizičko zdravlje deteta ili adolescenata, kao i na celokupno svakodnevno funkcionisanje.

Osećaj usamljenosti može da dovede i do dodatnih izazova.

- Tu su povećana anksioznost oko vršnjaka ili odraslih, problemi sa samopoštovanjem i depresija - kaže Hilari Amon, klinički psiholog, i dodaje: - Ako roditelji razgovaraju sa decom o tome šta je usamljenost i kakvo je to osećanje, deca će imati alate da im pomognu da identifikuju taj osećaj kada ga dožive.

Roditelji roditeljstvo vaspitanje dete ćerka

Foto: Shutterstock

Deca koja se osećaju usamljeno, ističu stručnjaci, takođe mogu da donesu loše odluke oko izbora prijatelja ili društvenih aktivnosti.

- Možda prihvate prijateljstvo jer je to bolje nego da nemaju prijatelja, ali ono može da dovede do toga da se vežu za vršnjake koji nemaju dobar uticaj ili ne uzvraćaju dobrim prijateljstvom. Ovim mladima će biti potrebna podrška u identifikovanju negativnih aspekata prijateljstva i podrška u pronalaženju prijateljstava koja su recipročna - ističe Kadje.

Znaci usamljenosti kod dece

Stručnjaci kažu da postoji nekoliko znakova da je dete usamljeno.

Dete kaže da se oseća izostavljeno: Ovo može biti zbog promena u prijateljstvima koja mogu biti uobičajena tokom rane i srednje adolescencije - to jest, dete koje je ranije imalo stabilnu grupu prijatelja može da doživi neočekivane i neželjene promene, ističe Sofer.

Dete se čvrsto drži roditelja: Deca koja izbegavaju školu ili druge aktivnosti i žele da provode više vremena sa roditeljima možda se bore sa usamljenošću. Neka deca mogu da tražiti više uveravanja ili češće zagrljaje ili druge fizičke udobnosti, otkriva Amon.

Zadirkuju ih ili maltretiraju: Ova iskustva često doprinose osećaju isključenosti iz grupa vršnjaka, kaže Sofer.

Izgledaju tužno: Deca koja izgledaju tužno ili doživljavaju značajnu anksioznost mogu se takođe osećati izolovano od grupe svojih vršnjaka, upozorava Soffer.

Stalno taže pažnju: Ponašanja koja privlače pažnju, kao što je glupiranje pred vršnjacima ili činjenja stvari koje mogu biti nesigurne, mogu da budu znak da je dete usamljeno, tvrdi Amon.

Ne žele da rade stvari koje su voleli ranije: Roditelji mogu da primete da njihovo dete pokazuje malo interesovanja za aktivnosti ili možda nema samopouzdanja u pridruživanju aktivnostima, ističe Kadje.

Dete je mrzovoljno: Možda će vam dete delovati kao napornije, razdražljivije ili anksioznije nego inače, upozorava Kadje.

Ipak, treba imati i na umu da su neka od navedenih ponašanja razvojno odgovarajuća i normalna, zbog čega je važno da se razgovara o ponašanju sa detetom, kako bi roditelji bolje razumeli osnovni uzrok.

Kako pomoći usamljenom detetu 

Prva stvar je razgovor. Može biti direktan ili samo da izrazite svoju zabrinutost.

- Ako vaše dete prijavi da se oseća usamljeno, pitajte ga koji faktori dovode do takvoj osećanja. Kada saznate šta stoji iza toga, možete da pokušate da rešite problem - predlaže Amon.

Kadje preporučuje da roditelji priznaju osećanja svog deteta umesto da im kontriraju, jer to pomaže detetu da zna da ga neko čuje i da ne odbacujemo njihova osećanja. Majer  uz to predlaže i ograničavanje elektronike, napominjući da ona pomaže deci da nauče da se više zabavljaju i tera ih da imaju više društvenih interakcija.

mame i deca

Foto: Pexels

Roditelji takođe mogu da preduzmu neke korake kako bi dete bilo više uključeno u vannastavne aktivnosti u kojima će biti društveno aktivno. To uključuje zakazane sastanke za igru sa drugom decom, priključivanje nekom sportskom klubu i drugi načini povezivanja sa prijateljima i porodicom.

Stručnjaci međutim upozoravaju roditelje da budu oprezni kada je u pitanju uključivanje dece na društvene mreže.

- Društveni mediji su jedna od opcija za povezivanje, ali nisu prikladni za sve uzraste i imaju mnogo nedostataka - podvlače.

dete i otac roditelji

Foto: Shutterstock

Kada tražiti stručnu pomoć za dete koje je usamljeno

Stručnjaci kažu da nikada nije loše uključiti decu u savetovanje ako se suočavaju sa teškim osećanjima, ali to je posebno tačno ako dete pokazuje određene znake.

- Roditelji se podstiču da potraže stručnu pomoć ako sumnjaju da njihovo dete pokazuje znake depresije - izgleda tužno i/ili razdražljivo tokom dužeg vremenskog perioda, povlači se iz zabavnih aktivnosti, ima promene u obrascima spavanja i/ili apetita - ili značajnu anksioznost koja ga sprečava da se uključi u rutinska društvena iskustva, kao što su sastanci, zabave, sportske ili druge aktivnosti - naglašava Sofer.

Kadje predlaže da roditelji potraže stručnu pomoć ako se dete oseća uporno usamljeno nekoliko nedelja. Osim u slučaju ako dete daje komentare o samopovređivanju ili je zapravo pokušalo da se povredi, što je znak da roditelji moraju odmah da potraže pomoć.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Festival nauke 2023. od 17. do 19. maja

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Porodica