
Ovih 14 osobina otkrivaju da ste u detinjstvu bili zanemareni
Stručnjaci iz oblasti psihologije objašnjavaju uticaj emocionalnog zanemarivanja u detinjstvu. Biti zanemaren kao dete može se ispoljiti na nekoliko načina, objašnjava dr Robert Kajler (PhD), klinički direktor u jednoj kompaniji.
U prvom scenariju, dete oseća da je neko drugi (na primer, brat ili sestra) favorizovan, dok je ono samo previđeno. U drugom slučaju, roditelji su zaokupljeni sopstvenim životima, zbog čega sva deca stiču osećaj da nisu važna - prepuštaju ih dadiljama, šalju u internate ili ih zatrpavaju skupim poklonima umesto stvarnim emocionalnim povezivanjem.
Bez obzira na scenario, posledice su stvarne.
Ovo je 14 čestih osobina ljudi koji su bili zanemarivani kao deca.
1. Preterana povučenost i nesigurnost
- Drugim rečima, ponašanje kao da ste nevidljivi i nevažni drugima - objašnjava dr Robert Kajler.
To se može ispoljiti kao tiho ponašanje, nisko samopouzdanje i uverenje da vaše reči ne menjaju ništa, dodaje dr Amelija Keli.
2. Neodlučnost
Imate problem da donesete odluku? Možda vam je potrebna potvrda od drugih ili se osećate neprijatno kada morate sami da odlučite?
- Ako su vaše ideje kao detetu bile odbacivane ili ignorisane, odrastate verujući da su vaše odluke uvek pogrešne, pa ih uopšte i ne donosite - objašnjava dr Helen MekKiben, klinička terapeutkinja.

3. Stalno preispitivanje sebe
Čak i kad donesete odluku, verovatno je kasnije preispitujete.
- Možda ignorišete unutrašnji osećaj i kasnije sebi govorite: 'Zašto nisam poslušao sebe? Znao sam da će se to desiti’ - dodaje dr MekKiben.
4. Ugađanje drugima (people-pleasing)
Ugađanje drugima može nastati iz više razloga. Dr Helen MekKiben objašnjava da osećaj zanemarenosti u detinjstvu može dovesti do uverenja da vaše potrebe i osećanja nisu važni.
- To se u odraslom dobu može manifestovati na različite načine - kaže ona. Na primer, ljudi vam ne poštuju vreme, šefovi vas preopterećuju poslom, a vi zanemarujete sopstvene potrebe u vezama.
Dr Kajler dodaje još jedan razlog.
- Neki ljudi preterano nadoknađuju bol iz detinjstva i pokušavaju da izbrišu osećaj nevažnosti tako što rade sve što misle da će ugoditi drugima, ne bi li zadobili njihovo priznanje - kaže on.
Dr Keli primećuje da ugađanje drugima, posebno potreba da vas drugi vole i da im budete potrebni, može dati osećaj sigurnosti. Na taj način osoba oseća da je važna, što joj je možda nedostajalo u detinjstvu.
5. Teškoće sa postavljanjem granica
Postavljanje granica može biti izuzetno teško za osobe koje ugađaju drugima, a koje često imaju i manjak samopouzdanja, što je česta posledica osećaja zanemarenosti u detinjstvu.
- Zamislite to kao osećaj da nemate pravo da donosite sopstvene odluke i da morate prihvatiti ono što drugi žele ili rade, čak i kada je to štetno po vas - objašnjava doktor Kajler.
6. Privlačenje romantičnih partnera koji vas ignorišu, kontrolišu ili iskorišćavaju
U vezi s ugađanjem drugima i teškim postavljanjem granica, vaši prijatelji možda su u šali rekli da 'uvek birate pogrešnog partnera' ili da 'imate loš ukus kada su veze u pitanju'.
Dr Helen MekKiben objašnjava:
- Ljudi mogu da osete kada imate nisko samopouzdanje i kada se nećete suprotstaviti. To često vodi u kontrolisane, pa čak i zlostavljajuće veze… Ili, privlačite druge osobe sa niskim samopouzdanjem koje vas koriste kako bi se same osećale bolje - kaže ona.
7. Imate kritički unutrašnji glas
Slično sumnji u sopstvene odluke, u glavi možete imati 'oštru' unutrašnju naraciju koja vas stalno sputava. Taj glas može da zameni glas roditelja iz detinjstva ili da ponavlja misli koje su vam se tada javljale kada su vas zanemarivali.
Dr MekKiben navodi da taj glas može govoriti stvari poput: "Ne osećaš se ti tako", "To neće uspeti" ili "Misle to i to o tebi".
Dr Keli dodaje da ovakve osobe često okrivljuju sebe za zanemarivanje koje su iskusile, pa to doživljavaju kao ličnu manu ili 'dokaz da s njima nešto nije u redu'.
8. Povećana osetljivost na uvrede ili kritiku
Možda imate tendenciju da mislite da vas drugi osuđuju - i da vam je to posebno važno jer vam je samopouzdanje zasnovano na tuđem prihvatanju i validaciji.
Svaka (čak i zamišljena) uvreda može izazvati burnu reakciju, povlačenje, tugu, bes ili konfuziju, što može zbuniti druge ili delovati kao 'previše' u datoj situaciji.
Dr Kajler objašnjava da takvi ljudi mogu da 'iznenada puknu', bez da to iko očekuje. Osećanja koja se tada javljaju mogu uključivati anksioznost, tugu, razdražljivost ili ogorčenost.
9. Strah od ranjivosti
Pošto ranjivost u detinjstvu nije naišla na podršku, ove osobe često je izbegavaju i u odraslom dobu. Dr Keli objašnjava da mogu da strahuju da će, ako se otvore, ponovo biti povređeni ili odbačeni.
Takođe mogu da imaju osećaj da su 'previše' za druge u vezi, ili da umanjuju svoja osećanja kako ne bi delovali kao 'teret'.
10. Preterana potreba za postignućima
Ako imate osećaj da vredite samo ako nešto postignete, ili da ste voljeni samo kada ste 'uspešni', to može biti posledica osećaja ignorisanja u detinjstvu.
Dr Keli kaže da tada uspeh postaje način da se 'osećamo viđenim i vrednim, dok zapravo samo prikrivamo bol'. Dr Kajler dodaje da takve osobe često kreiraju neku vrstu 'lične tabele uspeha' koja se zasniva na novcu, titulama, posedima, sve u pokušaju da nateraju svet da ih prepozna i vrednuje - jer to nisu dobili kao deca.

11. Svesna potreba da uključuju druge
Dr Kajler ističe da ovakva iskustva mogu da donesu i pozitivne osobine. Ljudi koji su prošli kroz emocionalno zanemarivanje često postanu veoma empatični i obazrivi u odraslom dobu.
- Neki ljudi prepoznaju propuste svog detinjstva i kao odrasli i roditelji odlučuju da ne ponove iste greške - kaže on.
To može da dovede do izražene empatije i potrebe da validiraju i poštuju druge kao jedinstvene i vredne osobe.
12. Preterana potreba za samostalnošću (hipernezavisnost)
Kada su vas roditelji zanemarivali ili ignorisali vaše potrebe, prirodno je da ste odrasli uverenjem da morate sve sami.
Dr Keli objašnjava:
- Poverenje u druge deluje rizično, pa takve osobe često sve rade same, čak i kada su preopterećene. Teško im je da puste druge blizu, jer veruju da moraju da se nose sa životom bez pomoći - kaže ona.
13. Teškoće u prihvatanju ljubavi i brige
Ako niste navikli da dobijate ljubav i podršku, to može biti zbunjujuće ili nelagodno u odraslom dobu.
Dr Keli kaže da ovim osobama osećaji bliskosti mogu delovati strano ili neprijatno, jer im nisu poznati iz detinjstva.
14. Ponašanje nalik narcisoidnosti iz pogrešnog razloga
Pojedinci koji su bili zanemareni kao deca mogu razviti ponašanja koja deluju narcisoidno, ali ne iz osećaja superiornosti, već kao mehanizam samoodbrane.
- U nekim slučajevima mogu razviti narcisoidne sklonosti – ne iz osećaja prava ili arogancije, već kao strategiju preživljavanja - da bi dobili pažnju, divljenje ili validaciju koje su im nedostajale u detinjstvu - objašnjava dr Keli.
(Ona.rs/Parade)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: U želji da budemo lepši, postajemo isti, psiholog upozorava na zamke savremenih trendova
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.