Zašto je Sveti Nikola više od slave: Kako ovaj dan postaje most između generacija u Srbiji
Sezona slava je u punom jeku, ali postoji jedan datum koji u Srbiji nosi posebnu težinu i emociju - 19. decembar. Tada se slavi Sveti Nikola, najčešća krsna slava u našem narodu. U tim danima domovi dobijaju poseban ritam: u kuhinji se kuva, u sobama se okuplja porodica, a u vazduhu se oseća nešto što je teško objasniti rečima, ali se lako prepoznaje -pripadnost.
Slava nikada nije bila samo običaj. Ona je mnogo više od datuma u kalendaru, bogate trpeze ili povoda da se okupimo. Slava je veza sa precima, sa verom, sa identitetom. To je nit koja nas povezuje sa onima pre nas i obavezuje nas prema onima koji dolaze posle -našoj deci. I baš tu se često javlja pitanje koje sebi sve češće postavljamo: kako da u savremenom svetu, prepunom brzine i površnosti, deci objasnimo šta slava zaista jeste?
U potrazi za odgovorima, pravoslavna teološkinja Andrea Kereš u razgovoru za „Yumamu“ podseća na ono najjednostavnije, a ujedno i najvažnije: primer. "Najbolje je naučiti decu primerom. Ako vide da roditelji tog dana idu na liturgiju, da se mole, poste ili pričešćuju, to je za početak sasvim dovoljno. Kada porastu i počnu da postavljaju pitanja, tada dolazi vreme za objašnjenja", ističe ona.
Suština slave, kako Andrea objašnjava, nije u ritualu samom po sebi, već u njegovom smislu. To je dan kada porodica zajedno staje pred Boga, u crkvi i u svom domu, i zahvaljuje se svetitelju zaštitniku. To je trenutak u kojem verujemo da blagoslov ulazi u naš dom, ali i prilika da deci govorimo o životima svetitelja - o ljudima koji su svojim delima pokazali šta znači vera, doslednost i ljubav.
"Jedno su priče, a drugo je vera na delu", kaže Andrea i podseća na čestu grešku - odvajanje slave od crkve. Slaviti slavu bez liturgije, bez razumevanja ko je svetitelj i zašto ga poštujemo, svodi ovaj duboki običaj na formu bez sadržaja. A upravo sadržaj daje snagu tradiciji.
Naravno, slava je i dan okupljanja. Dan kada se ponovo srećemo, razgovaramo, mirimo, prisećamo. Ali i tu postoje važni detalji koji deci šalju poruku: čitanje žitija svetitelja, prilagođavanje trpeze postu ili mrsnim danima, kao i uključivanje najmlađih u pripremu.
Deca koja pomažu oko slavskog kolača, žita ili ukrašavanja doma ne uče samo "kako", već i "zašto".
Upravo u tim malim trenucima, koji se često podrazumevaju, oblikuje se odnos prema veri i tradiciji. Slava tada prestaje da bude samo jedan dan u godini i postaje iskustvo koje se pamti.
Jer slava nije samo veselje. Ona je podsećanje na to ko smo, odakle dolazimo i šta želimo da prenesemo dalje. Kroz nju deca ne uče samo običaje, već vrednosti - zajedništvo, poštovanje, veru i ljubav. Slava je most između prošlih i budućih generacija, tiha sigurnost da, uprkos svemu, postoji nešto što nas drži ukorenjenima.
I baš zato, u vremenu kada se mnogo toga menja, slava ostaje jedan od retkih oslonaca koji nas vraća suštini. Ne kao tradicija koju "treba ispoštovati", već kao živa vrednost koju svakodnevno živimo – i ostavljamo u amanet onima koje najviše volimo.
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Iza kulisa revije Slobodana Bate Spasojevića posvećene mami: Moda koja govori srcem
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.