• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

U porti ovog beogradskog manastira sahranjen je i jedan od srpskih patrijarha

Vreme čitanja: oko 2 min.

Zanimljiv je podatak da se manastir Rakovica nije oduvek nalazio na mestu na kome se danas nalazi

  • 0
Grob patrijarh srpski  Pavle Foto: Marko Todorović

Izuzev blaženopočivšeg patrijarha srpskog njegove svetosti gospodina Pavla, u porti manastira posvećenog Svetim Arhangelima Mihajlu Gavrilu, u beogradskom naselju Rakovica, sahranjeni su još neki znameniti ljudi.

Jedan od istaknutih vođa Prvog srpskog ustanka, Vasa Čarapić takođe je sahranjen u manastiru Rakovica, kako se ova svetinja često naziva, ali i Todor Obrenović, jedan od sinova srpskog knjaza Miloša Obrenovića i njegove supruge, kneginje Ljubice.

Počev od 1930. godine se u ovoj svetinji nalazi i grob nekadašnjeg patrijarha Srpske pravoslavne crkve, Dimitrije.

Narodno predanje o osnivanju manastira

Prvo pominjanje ove svetinje zabeleženo je, kako navodi “Vikipedija” u prvim godinama 16. veka. I mada nastanak ove svetinje narodno predanje vezuje za period vladavine kralja Dragutina, a potom i Milutina, zahvaljujući dodatnim istraživanjima, ipak se smatra drugačije.

Grob patrijarh srpski  Pavle Foto: Marko Todorović

Vlaški vojvoda po imenu Konstantin Brankovean-Besaraba je izdao povelju, koja se smatra relevantnim izvorom informacija o nastanku ove svetinje. U tom dokumentu je navedeno da je Radul vojvoa, koji je vladao Vlaškom, zapravo zaslužan za podzanje manastira Rakovica, navedeno je na zvaničnom sajtu te beogradske opštine.

Ipak, budući da se među vlaškim vladarima to ime pominje nekoliko puta, to nije moguće precizno utvrditi koji tačno Radul vojvoda je podigao ovu svetinju.

Prema pretpostavkama, to je najverovatnije bio Radul Prvi Crni, koji je vladao Vlaškom u periodu od oko 1377. do 1385. godine i koji je bio zet srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića. Zato se i smatra da je ova svetinja izgrađena upravo u periodu kada je tadašnjom zemljom vladao knez Lazar.

Grob patrijarh srpski  Pavle Foto: Marko Todorović

Promena lokacije

Zanimljiv je podatak da se manastir Rakovica nije oduvek nalazio na mestu na kome se danas nalazi. Zapravo je prvobitna lokacija ove svetinje bila iznad istoimenog sela, da bi na današnju lokaciju bila izmeštena pred sam kraj 16. veka.

Kada se uzme u obzir pozicioniranost ove svetinje, koja nije bila nimalo povoljna, jasno je i zbog čega je manastir Rakovica često bio meta pljačkaša, te je to bio jedan od osnovnih razloga za promenu lokacije.

Grob patrijarh srpski  Pavle Foto: Marko Todorović

Burna istorija manastira Rakovica

Kao i mnoge druge srpske svetinje, tako se i ova suočavala sa brojnim neprijatnim situacijama, počev od napuštanja manastira od strane kaluđera, pa do stradanja svetinje tokom Austrijsko-turskog rata, da bi došlo i do značajne obnove krajem 18. veka.

Sprski knez Miloš Obrenović ostao je upamćen po značajnoj podršci koju je pružio ovoj svetinji u toku obnove. Uz knežev konak, zahvaljujući pomoći srpskog kneza izgrađene su i manastirske kelije na tri sprata, koje su imale i zajedničku trpezariju.

Koliko je manastir Rakovica bio značajan za porodicu Obrenović, govori i podataka da se osim Todora, Miloševog i Ljubičinog sina, u priprati manastirske crkve mogu videti i grobnice porodice brata kneza Miloša, Jevrema. Prekoputa njihovih grobnica je i grob muža Jevremove unuke Katarine, Milivoje Blaznavac.

Po izričitoj ličnoj želji, u porti ovog beogradskog manastira sahranjen je i blaženopočivši patrijarh srpski njegova svetost gospodina Pavle.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Pomen patrijarhu Pavlu: Pojavio se i poglavar SPC Porfirije

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Putovanja