• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Od šest stavki koje su deo Liste UNESCO-a na Hvaru, njih pet su nematerijalne

Vreme čitanja: oko 2 min.

Iako Hvar turisti najčešće posećuju u toku letnje sezone, ovo ostrvo u velikoj meri može da bude zanimljivo i u drugim periodima godine

  • 0
Pakleni otoci, Hrvatska Foto: Shutterstock

Pored toga što je u pitanju hrvatsko ostrvo koje ima najveći broj sunčanih dana u toku godine, Hvar je i najduže ostrvo u hrvatskom delu Jadranskog mora. Bogata priroda i obilje kulturno-istorijskih atrakcija tek su neki od razloga za posetu ovom hrvatskom ostrvu, na kome postoje i brojne plaže.

Iako Hvar turisti najčešće posećuju u toku letnje sezone, ovo ostrvo u velikoj meri može da bude zanimljivo i u drugim periodima godine i to najpre zbog činjenice da se na Listi svetske baštine UNESCO-a nalazi ukupno šest stavki koje su vezane za ovo ostrvo.

Posebno je zanimljiv podatak da je pet njih na listi nematerijalnog nasleđa, a tek jedna lokacija je uvrštena na UNESCO-vu listu materijalnog nasleđa.

Hvar Hrvatska plaza more Foto: Shutterstock

Materijalna baština Hvara

Gotovo potpuno isto kao i 384. godine pre naše ere, Starogradsko polje, poznato kao Ager, izgleda i danas. Upravo zato je i deo materijalnog svetskog nasleđa na Hvaru.

Stari Grci koji su kolonizovali to područje, zaslužni su u velikoj meri i za to kako Ager izgleda. U pitanju je ravničarsko područje koje je podeljeno na pravougaone parcele, čije su mere oko 180x190 metara, navodi „Visithvar“. Sve parcele su presečene pravilnim razmacima.

Nematerijalna kulturna baština ostrva Hvar

Još iz 16. veka datira procesija „Za križem“, koja predstavlja deo vaskršnjih svečabosti i održava se u noći uoči Velikog četvrtka. Šest grupa ostrvljana kreću iz svojih crkava i idući u smeru kazaljke na satu, kako se ne bi sreli. Na čelu svake grupe nalazi se po jedan „križonoša“, što se smatra posebnom čašću.

Druga na listi nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a na ovom ostrvu je hvarska čipka, specifična po tome što se za njenu izradu koriste niti agave i što samo takozvane koludrice, odnosno časne sestre benediktanskog samostana u glavnom gradu ostrva mogu da je izrađuju.

Mediteranski način ishrane i klapsko, odnosno višeglasno pevanje, karakteristično za oblast Dalmacije, takođe su deo Liste nematerijalne svetske baštine UNESCO-a.

Specifična veština korišćenja kamena sa ciljem odvajanja parcela zemljišta, poznata kao suhozid, još je jedna stavka koja je vezana za ostrvo Hvar, a deo je svetske nematerijalne baštine. Zanimljivo je da suhozid zapravo predstavlja specifičan način slaganja kamena, a bez korišćenja bilo kakvog drugog materijala za spajanje.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Jedan od najbogatijih Srba na Hvaru upecao tunu

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Putovanja