Vojvođanski grad i danas je zanimljiv: Bio je jedan od retkih u kome je postojao i biciklistički klub
Koliko je vožnja bicikala bila važna onima, koji su u Velikom Bečkereku živeli pred sam kraj 19. veka dokaz je i podatak da je Zrenjanin bio jedan od retkih gradova, u kome je još tada postojalo organizovano udruženje biciklista.
Udaljen oko 75 kilometara od glavnog grada Srbije i oko 50 kilometara od glavnog grada Vojvodine, Zrenjanin je grad koji se nalazi na raskrsnici značajnih puteva.
Iako današnji naziv nosi iz perioda po završetku Drugog svetskog rata, a u spomen na reolucionara po imenu Žarko Zrenjanin, ovaj vojvođanski grad u prošlosti je nosio i drugačije nazive.
Počev od prvih decenija 14. veka, od kada datira i prvi pisani pomen o gradu smeštenom na reci Begej, Zrenjanin je nosio različite naziv. Vekovima je bio Bečkerek i Veliki Bečkerek, da bi počev od dana 18. februara 1935. godine poneo naziv Petrovgrad, po srpskom kralju Petru Prvom Karađorđeviću.
Ljubitelji bicikala
Pred sam kraj 19. veka u tadašnjem Velikom Bečkereku trojica ljubitelja bicikala osnivaju i Udruženje biciklista.
Bio je to prvi klub takve vrste u gradu, koji su osnovali Oskar Rojter, Aladar Keresteš i Deže Boroci, navedeno je na zvaničnom sajtu „TO Zrenjanin“, a na osnovu podataka dobijenih od Istorijskog arhiva Zrenjanina.
Osim mladića, bicikle su u tadašnjem Velikom Bečkereku vozile i dame, koje su takođe postajale članice ovog kluba. Neke od njih su uzimale učešće i u takmičenjima.
Vrlo brzo nakon osnivanja ovog kluba, današnji Zrenjanin, a tada Veliki Bečkerek dobija i velodrom. U pitanju je namenska staza, ovalnog oblika. Kao sportska disciplina, velodromski biciklizam uvršten je u Olimpijske igre još 1896. godine.
Što se biciklizma u Zrenjaninu tiče, nije sve ostalo samo na osnivanju ovog kluba, budući da se velodrom brzo proširuje, te dobija i kuglanu, ali i igralište za tenis. Čak i teren za fudbal, koji je najverovatnije u gradu na reci Begej bio prvi takve vrste.
Nažalost, kratko je trajala opčinjenost stanovnika Velikog Bečkereka ovom sportskom aktivnošću. Samo nekoliko godina nakon osnivanja prvog biciklističkog udruženja, 1901. godine su i takmičenja u toj sportskoj aktivnosti ukinuta, da bi tek koju godinu docnije i velodrom u Zrenjaninu najpre bio zapušten, a nakon toga i prodat jednoj ciglani.
Grad bogat atrakcijama
Iako njegova površina nije naročito velika, Zrenjanin se svrstava među gradove u kojima se ima mnogo toga za videti i upoznati.
Centralni grad trg, koji nosi naziv Trg slobode prva je tačka za bolje upoznavanje Zrenjanina. Uz zdanje Narodnog pozorišta, tu je i Gradska kuća, kao i spomenik kralju Petru Prvom Karađorđeviću, koji se u centralnom gradskom podruju nalazi.
Sledeća značajna tačka u gradu je i Glavna ulica, koja naziv nosi po drugom vladaru iz pomenute dinastije, kralju Aleksandru Prvom.
Mnoga zdanja koja se i danas u to ulici nalaze datiraju i druge polovine 19. i prvih godina minulog veka. Danas pešačka zona, ova ulica je specifična po načinu gradnje, jer je svako zdanje koje je krasi vidljivo i sa jednog i sa drugog kraja te ulice.
Još jedno zdanje koje se nalazi u centralnom gradskom području je Narodni muzej. Posetiocima se nudi mogućnost ne samo da se bliže upoznaju sa istorijom Banata i samog Zrenjanina, već i čitave Panonske nizije.
U okviru ove institucije se nalaze i portreti mnogih znamenitih Srba, koje je izradio čuveni slikar, Uroš Predić. Takođe, u Narodnom muzeju Zrenjanin se mogu videti i sobe, koje su tokom minulih vekova opremali narodi koji su na tom području živeli.
U okviru nekadašnje pivare u Zrenjaninu danas funkcioniše i Muzej piva, a u okolini ovog grada je i Specijalni rezervat prirode Carska bara. Tokom vrelih letnjih meseci posebno je posećeno Gradsko kupalište Peskara, koje se nedaleko od grada na reci Begej nalazi.
( Ona.rs / „Grad Zrenjanin“ / „Vikipedija“ / „Detesunca.com“ )
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Posetili smo najveću galeriju pivskih čaša u Srbiji, a njen vlasnik je Zrenjaninac Željko Grujin
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.