Stručnjaci tvrde - jedemo sve otrovniju hranu!

Paraziti u ribi, genetski modifikovana soja, aflatoksini u mladom siru - samo su neke od nedozvoljenih supstanci koje svakodnevno unosimo u organizam. Koliko su oni opasni po zdravlje?

  • 5

Nakon prašine koja se u javnosti digla oko premašivanja dozvoljene koncentracije kancerogenog aflatoksina u mleku, postavlja se pitanje do koje mere su po naše zdravlje opasni ne samo proizvodi napravljeni od takvog mleka, već i ostala hrana koju jedemo? Sudeći po Telegrafovim sagovornicima, svakodnevno konzumiramo genetski modifikovanu hranu i unosimo izvesne parazite u organizam sa raznim namirnicama. Ipak, ima i stručnjaka koji tvrde da nema mesta panici. Koga onda poslušati?

- Kao profesor genetike, u potpunosti podržavam korišćenje genetski modifikovanih biljki, jer su otporne na insekte, viruse i gljive. To pre svega znači da kod takvih biljaka ne moraju da se koriste insekticidi, herbicidi i pesticidi, i da je njihova konzumacija daleko manje opasna po zdravlje ljudi od konzumacije organske hrane - objašnjava za Telegraf profesorka Gordana Šurlan sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

Ona navodi i da Vlada veoma dobro zna za Udruženje kod Kikinde, koje gaji genetski modifikovanu soju, ali da ne vidi razlog zašto bi njihovo delovanje bilo sankcionisano.

- Pola sveta koristi genetski modifikovane biljke u proizvodnji hrane, pa im ništa ne fali! Nisam čula da se bilo ko u Americi, Kini ili Indiji razboleo ili umro od genetski modifikovane kukuruzne soje - kategorična je profesorka Šurlan.

Ona dodaje da bi kazne na adresu Udruženja mogle da dođu samo zato što su uzgoj kao i korišćenje genetski modifikovane soje kod nas zakonom zabranjeni.

Miladin Ševarlić, profesor Poljoprivrednog fakulteta, međutim, jedan je od retkih koji tvrde da GMO hrana nimalo nije bezazlena.

- Istraživanja pokazuju da korišćenje genetski modifikovane soje u drugoj generaciji eksperimentalnih životinja dovodi do izvesnih problema u organima - izjavio je profesor Ševarlić i nastavio - Ne mogu sa sigurnošću da tvrdim koja hrana u prodavnicama je genetski modifikovana, ali svakako je simptomatično da je najednom nestalo goveđe meso. Prošetajte klanicama, hipermarketima, malim mesarama, i videćete da ga je preko noći zamenilo 30 odsto skuplje - juneće meso!

Slično stvari stoje i sa rečnom ribom. Nakon što je na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu potvrđeno postojanje veće koncentracije parazita nematoda u rečnim ribama, naglo je opala njihova prodaja. No, stručnjaci opet tvrde da nema mesta panici.

Pomenuti parazit u obliku crva dužine između 10 i 15 centimetara je, prema njihovom objašnjenju, "sasvim uobičajena pojava u termički neobrađenoj ribi", te da ukoliko nam ništa nije falilo u proteklih deset godina, neće ni sada.

Ono, međutim, na šta ipak treba da obratimo pažnju, prema rečima Miroslava Ćirkovića, profesora Veterinarskog fakulteta u Novom Sadu, je da riba koju jedemo bude dobro ispržena.

- Kod nas nije ustanovljen nijedan slučaj oboljenja usled konzumacije rečne ribe. No, ipak bih svima predložio da dobro termički obrade ribu pre nego što krenu da je jedu. Ovo naročito važi za smuđa, koji se obično jede malo sočniji - naveo je profesor Ćirković, dodajući da bi razloga za paniku bilo tek kada bismo recimo, poput Japanaca, često jeli termički neobrađenu ribu.

Među mlečnim proizvodima, prema nezvaničnim informacijama, najveću opasnost predstavlja - mladi sir. U njemu se, navodno, nalazi deset puta više aflatoksina, nego u mleku.

Ovakve navode, međutim, za Telegraf demantuje asistentkinja Poljoprivrednog fakulteta, Jelena Miočinović.

- Takve informacije dolaze od toga što se pretpostavlja da se aflatoksini iz mleka automatski kondenzuju i u sir. Istina je, međutim, da ne bi bilo opasnosti čak ni od sira napravljenog od mleka sa povišenijom koncentracijom aflatoksina. Pre svega zato što se količina ove kancerogene supstance pri proizvodnji sira gubi - tvrdi ona.

Prema njenim rečima, aflatoksini se u tom procesu izoluju sa surutkom.

- Dakle, navodi da se u mladom siru nalazi deset puta više aflatoksina nego u mleku su apsurdni - naglasila je Miočinovićeva.

U svakom slučaju - Pandorina kutija je otvorena, a ko je u pravu, nažalost, sazaćemo tek za nekoliko godina kada "đavo" ili "anđeo" budu i u Srbiju došli po svoje.

(Katarina Vuković)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Gogy

    26. februar 2013 | 13:18

    Ja imam svoju njivu i baštu i jedemo zdravo i neprskano koliko god to možemo

  • dis

    26. februar 2013 | 13:14

    Ово је Јбо луд збуњеног

  • tra

    26. februar 2013 | 13:20

    Kada se jedan narod u ovom slucaju nas, dovoljno zaglupi i broj bolesnih se znatno poveca, onda bilo koja vlast moze da manipulise sa ljudima kako god zeli. Uzasno je to sto se takav plan sprovodi vec 20 godina i svest ovog naroda je pala na minimum. Jos je vece zlo sto se sada javno prepucavaju i izjavljuju takve notorne gluposti i to sa opravdanjem jer znaju da ono malo svesnih ne predstavlja nikakvu opasnost po njih. Zakone krse prvo ljudi koji bi trbalo da ga sprovode, mediji nisu slobodni i ne mogu da objavljuju ono sto zaisa jeste. Tek ,da imamo GOLI OTOK premali bi bio .......

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA