Biljka koju su u srednjem veku čuvali kao zlato: Ko je ima u dvorištu, od njega bolesti beže
Biljka koja je vekovima imala poseban status. U srednjem veku se govorilo: "Zašto bi čovek umro ako u njegovoj bašti raste žalfija?" I to ne bez razloga. Žalfija (Salvia officinalis) je jedna od onih biljaka koje u kući zauzimaju i kuhinju, i apoteku, i kutak za čuvanje zdravlja. Ima izrazit, zemljani miris, listove kao od srebrnog filca, i reputaciju koja traje duže od većine civilizacija.
Koristila se u lečenju, kuvanju, balzamovanju i ritualima. Čuvali su je monasi, sadila se u manastirskim vrtovima, nosila u platnenim kesicama kao zaštita, a domaćice su je držale u kuhinji kraj soli i bibera.
Biljka koja čuva telo iznutra
Žalfija je bogata antioksidansima. Sadrži više od 160 različitih polifenola, među kojima su kavena i ruzmarinska kiselina. Ove supstance umanjuju upale u telu, štite ćelije i nervni sistem, i utiču na metabolizam masti i šećera.
Zato se čaj od žalfije često preporučuje kod:
- povišenog šećera u krvi
- povišenog LDL holesterola
- umora koji prati upalne procese
- oporavka posle prehlada i virusnih infekcija
Uz to, žalfija ima zanimljivu vezu sa mozgom: njene aktivne supstance usporavaju razgradnju acetilholina, neurotransmitera važnog za pamćenje i koncentraciju. Istraživanja su pokazala da može olakšati simptome Alchajmerove bolesti i poboljšati pažnju i budnost i kod potpuno zdravih ljudi.
Žalfija je nezaobilazna u sezoni prehlada
Verovatno je najpoznatija kao ispiranje za grlo. Rastvori i čajevi od žalfije deluju antibakterijski i antigljivično, pa se koriste kod:
- upale krajnika
- promuklosti
- upala desni
- afti i rana u ustima
U narodnoj medicini, listovi žalfije su se koristili i kao obloge, kod nadutosti, probavnih tegoba, pa čak i pojačanog znojenja.
Kad pređe u kuhinju
Žalfija ima jak ukus i ne ide svuda. Najbolje se slaže sa masnijim jelima: teleći kotleti, pileće rolnice, pečenje. Radi ono što retko koja biljka ume: daje aromu i istovremeno pomaže varenje.
Ako želite da probate nešto jednostavno, ali upečatljivo: obarite listove u ulju ili puteru dok ne postanu hrskavi. To je italijanski trik koji pretvara najobičniji pire ili pastu u nešto posebno.
Kako koristiti, a ne preterati
Žalfija se može uzimati kao čaj, tinktura, začin ili eterično ulje. Međutim, ulja treba koristiti pažljivo. Sadrži tujon, supstancu koja u većim količinama može biti štetna za nervni sistem. Zato se ne preporučuje trudnicama, dojiljama i deci.
Stručnjaci savetuju da čaj ne prelazi 3 do 6 šoljica dnevno.
Žalfija nije čudesna biljka. Ona je kombinacija tradicije i hemije, znanja koje se prenosi vekovima i istraživanja koja ga potvrđuju. To je retko u prirodi: da nešto što su ljudi koristili po osećaju dobije potvrdu i u laboratoriji.
(Ona.rs)