Rak ne bira ni po babu ni po stričevima: Koje sve terapije lekari preporučuju i šta vas čeka u ordinaciji
Kada se suočite sa teškim dijagnozama, pred vama se nalazi važna odluka o tome kojim putem ćete krenuti u borbi za zdravlje. Lekari vam mogu predložiti različite opcije, od kojih svaka ima svoju ulogu u uništavanju opakih ćelija i vraćanju snage vašem organizmu.
Šta sve ulazi u onkološku terapiju
Moderna medicina poznaje brojne načine da pomogne obolelima, pa tako onkološki lekovi obuhvataju širok spektar preparata. Možete se susresti sa hemioterapijom, ciljanim terapijama, imunoterapijom ili hormonskim lekovima.
Ponekad će vam lekar prepisati samo jednu vrstu leka, dok se u drugim slučajevima primenjuje kombinacija različitih terapija, ili čak terapija uz operaciju i zračenje. Takođe, na raspolaganju su vam i lekovi koji pomažu da lakše podnesete neprijatne nuspojave same terapije.
Kako deluje hemioterapija
Hemioterapija ima zadatak da uništi ćelije koje se brzo dele u vašem telu. Cilj ovog lečenja jeste da se ukupan broj kancerogenih ćelija smanji i da se spreči njihovo širenje po organizmu, odnosno metastaziranje.
Ukoliko je bolest izlečiva, ovi lekovi mogu u potpunosti da savladaju bolest. Američka Agencija za hranu i lekove (FDA) odobrila je skoro 300 antikancerogenih lekova, a neki od poznatijih oblika hemioterapije koje tamo možete primiti oralno, preko injekcija ili lokalno jesu ciklofosfamid, doksorubicin, vinkristin i metotreksat.
Kada hormoni i geni vode glavnu reč
Za tumore čiji rast zavisi od hormona, kao što su određene vrste raka dojke i prostate, koristi se hormonska terapija. Ovi lekovi blokiraju ili menjaju hormone koji podstiču rast kancerogenih ćelija, a primeri uključuju lekove poput leuprolida, anastrozola, letrozola, tamoksifena i fulvestranta.
Sa druge strane, ciljane terapije blokiraju molekularne puteve koji su ključni za rast tumora. Pre nego što vam prepišu ovakvu terapiju, lekari mogu obaviti genetska i molekularna testiranja kako bi utvrdili koji lek najviše odgovara karakteristikama vašeg tumora, a u ove lekove spadaju bevacizumab, alectinib, ibrutinib, imatinib i palbociklib.
Moć sopstvenog imuniteta i savladavanje tegoba
Imunoterapija koristi imuni sistem da prepozna i napadne kancerogene ćelije, odnosno da pomogne organizmu da se efikasnije izbori sa tumorom. Dostupna je u različitim oblicima, a primeri odobrenih lekova su nivolumab, pembrolizumab, atezolizumab i ipilimumab.
Kako bi se izborili sa teškim nuspojavama, onkolozi mogu prepisati i prateće lekove. To uključuje terapiju za podizanje nivoa belih krvnih zrnaca i sprečavanje infekcija, poput pegfilgrastima i filgrastima, kao i lekove protiv mučnine i bolova.
Prednosti i rizici sa kojima se možete suočiti
Zavisno od vrste bolesti, ovi lekovi mogu sprečiti širenje raka, usporiti njegov rast, smanjiti tumor kako bi se lakše operisao ili dovesti do remisije i izlečenja kada je to moguće.
Ipak, pošto hemioterapija može da utiče i na zdrave ćelije, poput onih u krvi, koži, kosi i crevima, ona može izazvati različite nuspojave. Među najčešćim neželjenim efektima nalaze se gubitak kose, mučnina i povraćanje, dijareja, rane u ustima, gubitak apetita, pad imuniteta i iscrpljenost.
Ciljane terapije i imunoterapija imaju drugačije profile neželjenih efekata i ne znače nužno da će nuspojave biti blaže. Hormonska terapija može izazvati valunge, promene raspoloženja i pad želje za intimnošću.
Kako odabrati pravi put za sebe
Zapamtite da vi imate pravo glasa u odabiru svog lečenja. Možete odlučiti da odložite terapiju, zatražite drugo mišljenje ili odbijete lečenje. Vaš lekar će formulisati preporuku na osnovu tipa i stadijuma raka, karakteristika tumora, vaših godina i opšteg zdravstvenog stanja.
Pre donošenja konačne odluke, dobro se informišite, razgovarajte sa stručnjacima i zajedno sa svojim medicinskim timom procenite koristi, rizike i moguće neželjene efekte predloženog lečenja.
(Ona.rs / Healthline)