Njeno rođenje promenilo je život miliona porodica, dugo su je krili od svih: ONA je najposebnija beba na svetu
Kada je 25. jula 1978. godine u Engleskoj rođena Luiz Džoj Braun, svet je dobio prvu bebu začetu uz pomoć vantelesne oplodnje (VTO). Njeno rođenje bilo je medicinsko čudo koje je promenilo budućnost reproduktivne medicine i otvorilo vrata milionima ljudi koji su do tada mislili da nikada neće moći da postanu roditelji.
Iako su je mediji tada prozvali "bebom iz epruvete", izraz koji se zadržao decenijama nije potpuno precizan. Sam postupak vantelesne oplodnje ne odvija se u epruveti, već u laboratorijskoj posudi, gde se jajna ćelija i spermatozoid spajaju van tela žene, nakon čega se nastali embrion vraća u matericu.
Iza Luizinog rođenja stajale su godine istraživanja, neuspeha i upornosti troje britanskih naučnika - doktora Roberta Edvardsa, doktora Patrika Steptoa i embriološkinje Žan Pardi, koji su skoro deceniju radili na razvoju metode koja je tada mnogima delovala nemoguće.
Devet godina borbe njenih roditelja
Pre nego što su dobili Luiz, njeni roditelji Lesli i Džon Braun godinama su pokušavali da dobiju dete.
Njihova borba trajala je devet godina, a lekari su otkrili da Lesli ima blokirane jajovode, zbog čega prirodno začeće nije bilo moguće.
Nada se pojavila kada je čula za rad doktora Patrika Steptoa, koji je razvijao novu metodu namenjenu upravo ženama sa sličnim problemima.
Iako je postupak bio eksperimentalan i šanse za uspeh bile su izuzetno male, Lesli je odlučila da pokuša.
U decembru 1977. godine ostala je trudna zahvaljujući vantelesnoj oplodnji, a nekoliko meseci kasnije, carskim rezom u bolnici Oldham General, rođena je zdrava devojčica.
Dobili su ime Luiz Džoj - srednje ime "Džoj" (radost) odabrali su lekari jer su verovali da će njeno rođenje doneti sreću mnogim porodicama širom sveta.
Rođenje koje je pratila cela planeta
Vest o trudnoći Lesli Braun izazvala je ogromnu pažnju javnosti čak i pre nego što je Luiz rođena. Kada je informacija dospela do medija, porodica je morala da se krije kako bi zaštitila majku i bebu.
Naučnici su bili svesni da je Luizino rođenje prekretnica. Moralo je da bude dokaz da postupak funkcioniše i da deca začeta vantelesnom oplodnjom mogu da se rode zdrava.
Kada je došla na svet, Luiz je postala svetska senzacija. Njena fotografija obišla je naslovne strane novina širom sveta, a porodica je nakon njenog rođenja putovala kako bi pričala o iskustvu koje je promenilo medicinu.
Međutim, pažnja javnosti nije donela samo lepe trenutke. Njeni roditelji dobijali su i negativne poruke od ljudi koji su dovodili u pitanje etiku nove metode.
Luiz je kasnije govorila da njeni roditelji nisu imali mnogo izbora kada je u pitanju javnost.
„Da nisu pokazali bebu, ljudi bi pitali šta nije u redu sa njom“, pričala je Luiz, objašnjavajući da je njeno rođenje bilo važno i za budućnost same VTO metode.
Od jedne bebe do više od 12 miliona rođenih
Četrdeset osam godina nakon Luizinog rođenja, vantelesna oplodnja postala je jedna od najvažnijih medicinskih procedura za lečenje neplodnosti.
Procene govore da je zahvaljujući VTO i drugim metodama asistirane reprodukcije rođeno više od 12 miliona dece širom sveta.
Ova metoda omogućila je roditeljstvo ljudima koji se bore sa problemima plodnosti, ali i mnogim parovima i pojedincima koji ranije nisu imali mogućnost da osnuju porodicu.
Gde je danas prva VTO beba?
Luiz Braun danas ima 48 godina i živi život daleko mirniji od onog koji je počeo pod reflektorima svetskih medija.
Radila je kao službenica u međunarodnoj kompaniji za pomorski transport, a godinama je i ambasadorka organizacija koje se bave podrškom ljudima koji prolaze kroz lečenje neplodnosti.
Nakon smrti svojih roditelja - oca Džona 2007. i majke Lesli 2012. godine - napisala je knjigu „Louise Brown: My Life as the World’s First Test-Tube Baby“, u kojoj je želela da sačuva njihovu priču iz ugla porodice.
Luiz se 2004. godine udala za Veslija Malindera, sa kojim ima dva sina - Kamerona, rođenog 2006. godine, i Ejdena, rođenog 2013. godine.
Zanimljivo je da je i sama postala majka prirodnim putem, čime je dodatno pokazala ono što su njeni lekari želeli da dokažu još 1978. godine - da bebe rođene zahvaljujući vantelesnoj oplodnji mogu da odrastaju, stvaraju porodice i žive potpuno normalne živote.
„Nisam ništa drugačija od drugih“
Iako je zauvek ostala poznata kao „prva VTO beba na svetu“, Luiz često ističe da njen život nije trebalo da bude priča o nečemu neobičnom.
„Nikada nisam znala kako je to kada nisi u centru debate o vantelesnoj oplodnji. Ali nisam ništa posebno ni drugačije. To je upravo poenta - VTO bebe su kao i svi drugi“, rekla je.
Njeno rođenje nije bilo samo medicinski uspeh. Bilo je početak nove nade za sve one koji su godinama čekali priliku da postanu roditelji.
(Ona.rs)