Ako vaše dete radi ovih 8 stvari izrasta u pametnu i zrelu osobu, a vi to kažnjavate: Iznenadiće vas

M. P.
Vreme čitanja: oko 5 min.

Foto: Pexels

Roditelji često pažljivo prate kako dete napreduje, kako se ponaša u društvu, da li ume da podeli igračku, posluša dogovor ili samostalno uradi nešto što je ranije zahtevalo pomoć. Ipak, emocionalno sazrevanje ne vidi se samo u tome koliko je dete poslušno ili mirno.

Klinička psihološkinja Lindzi K. Gibson ističe da se zdravo emocionalno sazrevanje ogleda u tome što dete postepeno postaje sposobnije da razume sopstvena osećanja, odnose sa drugim ljudima i svet oko sebe, kako prenosi "Nova.rs".

Takav razvoj ne znači da dete prestaje da bude impulsivno, ljuto ili tužno. Naprotiv, emocije su i dalje tu, ali dete vremenom uči kako da ih prepozna, izrazi i reguliše. Uz strpljenje, pažnju i ljubav roditelja, ono razvija temelje za kasnije odnose, rešavanje problema i suočavanje sa životnim izazovima.

1. Puno je energije i entuzijazma

Prvi znak možda nije ono što bi roditelji očekivali.

Emocionalno zdravo dete često ima mnogo energije, snažno se interesuje za određene stvari, potpuno se unosi u igru i stalno želi da istražuje ono što mu privlači pažnju.

Takav entuzijazam ponekad može da iscrpi roditelje, ali on može biti važan deo zdravog razvoja. Dete koje sa uzbuđenjem istražuje svet razvija unutrašnju motivaciju i osećaj radoznalosti koji mu mogu koristiti i kasnije u životu.

Roditelji mogu da podrže ovu osobinu tako što će saslušati detetove ideje, čak i kada ne mogu ili ne žele da ispune svaku njegovu želju. Važno je da dete zna da može da kaže šta mu je palo na pamet, bez straha da će njegova ideja odmah biti omalovažena.

2. Sve bolje razume sebe, ali i druge

Kako dete sazreva, postaje sposobnije da prepozna šta se događa u njemu samom. Počinje bolje da razume sopstvena osećanja, želje i reakcije.

Iz te samosvesti postepeno se razvija i empatija. Dete počinje da shvata da i drugi ljudi imaju sopstvena osećanja, potrebe i pogled na istu situaciju.

Roditelji u tome imaju važnu ulogu. Ako dete vidi da odrasli oko njega obraćaju pažnju na osećanja drugih ljudi, lakše će i samo razvijati naviku da ih primećuje i uzima u obzir.

3. Ume da se zauzme za sebe

Emocionalno zrelo dete nije nužno ono koje uvek bez pogovora sluša odrasle.

Jedan od znakova zdravog razvoja jeste sposobnost deteta da kaže šta misli, brani svoje stavove i zauzme se za sebe, a da istovremeno bude spremno na saradnju i kompromis.

To ne znači da roditelj mora da promeni odluku svaki put kada se dete pobuni. Mnogo je važnije da mu dozvoli da iznese svoje mišljenje i objasni zbog čega se ne slaže.

Na taj način dete uči da ima pravo na sopstveni stav, ali i da neslaganje ne mora da preraste u svađu, vređanje ili napad na drugu osobu.

4. Ne plaši se da pokaže ranjivu stranu

Dete koje emocionalno sazreva oseća da pred roditeljima sme da bude ranjivo.

Može da prizna da je povređeno, uplašeno, tužno ili nesigurno i veruje da će ga roditelj saslušati, umesto da njegova osećanja budu odmah umanjena ili odbačena.

To može ostati važno i tokom tinejdžerskih godina. Adolescenti će lakše potražiti utehu i bliskost od roditelja kada osećaju da odrasli poštuju njihovu privatnost i potrebu za samostalnošću.

Zato je važno da roditelji osećanja deteta shvataju ozbiljno, čak i kada njima samima određeni problem deluje mali ili beznačajan.

5. Sve bolje kontroliše emocije

Emocionalna zrelost ne znači da dete nikada nije ljuto, tužno ili frustrirano.

Razlika je u tome šta radi sa tim osećanjima.

Kako sazreva, dete postaje sposobnije da podnese neprijatne emocije bez potpunog gubitka kontrole i automatskog prebacivanja krivice na druge. Postepeno razvija veću toleranciju na frustraciju i uči da sačeka, razmisli i drugačije reaguje.

Može veoma dobro da zna zbog čega je ljuto i na koga je ljuto, ali istovremeno počinje da razume da njegove reči i postupci mogu da povrede drugu osobu.

Drugim rečima, uči da se protivi nečemu bez napadanja osobe sa kojom se ne slaže.

Roditelji mogu da pomognu tako što će detetu pokazati da su spremni da čuju njegovu stranu priče. Kada dete veruje da će biti saslušano, lakše može da izrazi nezadovoljstvo bez agresivnog ponašanja.

6. Razvija sopstvena interesovanja

Još jedan znak zdravog emocionalnog razvoja jeste kada dete počne samostalno da bira ono što ga zanima.

Možda želi nešto da napravi, sakuplja određene predmete, istražuje neku temu, osmisli projekat ili se potpuno posveti hobiju koji mu roditelji nikada nisu predložili.

To pokazuje da se razvija kao zasebna osoba sa sopstvenim interesovanjima i ciljevima.

Ako dete često dolazi sa novim idejama i velikim planovima, to može biti znak da se oseća dovoljno sigurno da bude kreativno, radoznalo i samostalno.

7. Postaje samostalno u skladu sa svojim uzrastom

Emocionalno sazrevanje vidi se i po tome što dete sve češće pokušava samo da pronađe rešenje za problem.

Isprobava sopstvene ideje i nije potpuno paralisano strahom da će pogrešiti. Naravno, nivo samostalnosti treba da bude prilagođen uzrastu deteta.

Granice su i dalje neophodne, ali činjenica da dete želi da nešto pokuša, izađe iz zone poznatog i suoči se sa izazovom može da bude dobar znak razvoja samopouzdanja.

Roditelj ne mora da ukloni svaku prepreku sa detetovog puta. Ponekad je korisnije da mu pruži podršku dok samo pokušava da pronađe rešenje.

8. Više ne vidi svet samo crno ili belo

Jedan od zanimljivijih znakova emocionalnog sazrevanja pojavljuje se kada način razmišljanja deteta postane složeniji.

Mlađa deca često posmatraju stvari jednostavno - nešto je dobro ili loše, pravedno ili nepravedno.

Kako sazrevaju, počinju da shvataju da stvarni život nije uvek tako jednostavan. Sve bolje povezuju uzroke i posledice, razmišljaju o tome šta bi moglo da se dogodi nakon određene odluke i shvataju da ista situacija može da izgleda drugačije iz više uglova.

Takva mentalna fleksibilnost može im kasnije pomoći da se lakše prilagođavaju promenama i rešavaju probleme.

Roditelji mogu da je podstaknu tako što će sa decom razgovarati o različitim mogućim ishodima neke situacije i pitati ih kako bi neko drugi mogao da je doživi.

Roditelji ne moraju da budu savršeni

Nijedan od ovih znakova ne znači da dete mora u svakom trenutku da bude smireno, razumno i samostalno.

Emocionalna zrelost je proces, a ne osobina koja se pojavi preko noći. Dete će i dalje imati trenutke besa, donositi pogrešne odluke, burno reagovati i tražiti pomoć odraslih.

Ono što je važno jeste da tokom odrastanja postepeno postaje sposobnije da razume šta oseća, prihvati perspektivu drugih, rešava probleme i prilagođava se novim okolnostima.

Upravo odnos u kojem dete oseća da može da razgovara, pogreši, bude ranjivo i iznese svoje mišljenje može predstavljati važnu osnovu za njegovo emocionalno sazrevanje.

(Ona.rs)