Bez straha i panike: Kako da pripremite dete da bezbedno ostane samo kod kuće

B. P.
B. P.  
  • 0

Roditelji se često pitaju kada je bezbedno da ostave dete samo kod kuće, makar na kratko. Međutim, ne postoji jedinstven uzrast u kojem su sva deca spremna za tu odgovornost. Mnogo je važnije koliko je dete zrelo, kako procenjuje situacije, da li ume da reaguje u hitnim slučajevima i da li se oseća sigurno kada je samo.

Šta stručnjaci kažu o tome kada dete može da ostane samo kod kuće?

Pedijatri ističu da ne postoji čarobna granica u godinama nakon koje je svako dete automatski spremno da ostane bez nadzora odraslih.

Roditelji bi trebalo da razmisle o tome kako se njihovo dete ponaša kada niko ne nadgleda svaki njegov korak.

Važno je da dete:

  • Dosledno poštuje kućna pravila bez stalnog podsećanja.
  • Donosi razumne odluke.
  • Samostalno rešava manje probleme.
  • Zna kako da kontaktira roditelje ili drugu odraslu osobu od poverenja.
  • Ume da ostane smireno kada se dogodi nešto neočekivano.
  • Oseća se prijatno i sigurno kada je samo.

Na primer, ako dete može samostalno da uradi domaći zadatak, isprati jednostavnu rutinu posle škole i pravilno reaguje kada roditelj kasni, to mogu biti dobri znaci.

S druge strane, dete koje često zaboravlja pravila, postupa impulsivno ili postaje uznemireno kada nije u blizini roditelja možda još nije spremno.

U kom uzrastu deca obično počinju da ostaju sama kod kuće?

Prema pedijatrima navedenim u članku, mnoge porodice počinju da razmatraju kraće periode samostalnog boravka kod kuće tokom perioda predtinejdžerskog uzrasta.

Stručnjaci često navode da je uzrast od 11 ili 12 godina razuman početni orijentir za kraći boravak bez nadzora. Ipak, neka zrelija deca mogu biti spremna i ranije, dok je drugoj potrebno više vremena.

Čak i ako dete od osam ili devet godina deluje veoma samostalno, roditelji treba pažljivo da procene da li bi umelo da se snađe u stvarnoj hitnoj situaciji.

Ostajanje kod kuće bez roditelja može biti važan korak ka samostalnosti i samopouzdanju, ali samo ako se uvodi postepeno, uz pripremu i jasna pravila.

Šta zakon kaže o ostavljanju dece same kod kuće?

Zakoni se razlikuju u zavisnosti od države i mesta stanovanja. U nekim američkim saveznim državama postoji propisana minimalna starost za ostajanje deteta bez nadzora, dok mnoge nemaju jasno utvrđenu starosnu granicu.

Čak i tamo gde zakon određuje minimalni uzrast, mogu postojati dodatna pravila o tome koliko dugo dete sme da bude samo.

Odsustvo izričite zakonske zabrane ne znači nužno da roditelji nemaju pravnu odgovornost. Ako dete bude povređeno ili dovedeno u opasnost zbog neadekvatnog nadzora, roditelji mogu snositi posledice.

Zbog toga je važno proveriti propise koji važe u mestu stanovanja i ne oslanjati se samo na iskustva drugih roditelja ili informacije sa društvenih mreža.

Kako proceniti da li je dete spremno?

Pre nego što ostavite dete samo kod kuće, razmotrite sledeća pitanja:

  • Da li ume da pozove hitne službe i zna kada to treba da uradi?
  • Da li zna kućnu adresu i broj telefona roditelja?
  • Da li zna kome može da se obrati za pomoć?
  • Da li ume da poštuje bezbednosna pravila čak i kada roditelji nisu prisutni?
  • Da li ume da donosi razumne odluke bez tuđeg nadzora?
  • Da li može da ostane smireno kada se uplaši ili naiđe na problem?
  • Da li se zaista oseća sigurno kada je samo?

Dete mora da zna kako da reaguje u slučaju požara, curenja gasa, povrede ili nepoznate osobe na vratima.

Takođe, važno je da ne otvara vrata nepoznatima, da ne govori telefonskim sagovornicima da je samo kod kuće i da ne objavljuje na društvenim mrežama da nema odraslih u kući.

Poznavanje pravila nije dovoljno samo po sebi. Dete treba da bude sposobno da ih primeni kada se uplaši ili kada se dogodi nešto neočekivano.

Najvažnije je da dete ne bude prisiljeno da ostane samo ako se toga plaši. Njegovu zabrinutost treba shvatiti ozbiljno i razgovarati o njoj.

Kako pripremiti dete za samostalan boravak kod kuće?

1. Naučite dete da prepozna hitne situacije

Dete treba da zna razliku između problema koji može da reši samo, situacije u kojoj treba da pozove roditelja i hitnog slučaja u kojem mora odmah da pozove hitne službe.

U životno ugrožavajućim situacijama, kao što su požar, ozbiljna povreda ili provala, dete treba prvo da pozove hitne službe, a zatim roditelje kada je bezbedno.

Naučite ga da saopšti kućnu adresu i druge informacije koje mogu biti potrebne u hitnom pozivu.

2. Obezbedite rezervni plan

Telefon je koristan, ali ne treba da bude jedini način da dete zatraži pomoć. Baterija može da se isprazni, internet može da prestane da radi, a veza može biti nedostupna.

Dogovorite se sa detetom kome može da se obrati u takvim situacijama. To može biti pouzdan komšija ili drugi odrasli član porodice koji živi u blizini.

Dete treba unapred da zna gde može da ode ako se kod kuće ne oseća bezbedno.

3. Postavite jasna i dosledna pravila

Pre prvog ostajanja nasamo, razgovarajte o pravilima koja važe dok roditelji nisu kod kuće.

Dogovorite se:

  • Da li dete sme da koristi šporet ili druge uređaje.
  • Da li sme da izlazi iz kuće.
  • Da li sme da poziva prijatelje.
  • Kako treba da reaguje kada neko pozvoni ili telefon zazvoni.
  • Koliko sme da koristi televizor, računar i telefon.
  • Kada treba da uradi domaći zadatak i šta sme da jede.
  • Dete nikada ne bi trebalo da govori nepoznatima da je samo kod kuće.

4. Vežbajte različite scenarije

Jedan od najboljih načina pripreme jeste da sa detetom odglumite situacije koje bi mogle da se dogode.

Pitajte ga, na primer:

  • Šta bi uradilo kada bi neko pozvonio na vrata?
  • Šta ako nestane struje?
  • Šta ako oseti miris dima ili gasa?
  • Šta ako se povredi?
  • Šta ako ne može da dobije roditelja telefonom?
  • Šta ako roditelj kasni mnogo duže nego što je najavio?

Ovakve vežbe pomažu detetu da unapred razmisli o mogućim odgovorima, umesto da prvi put odlučuje u stresnoj situaciji.

Ponovite ih povremeno i razgovarajte o tome šta je dete dobro razumelo, a šta još treba uvežbati.

Kako početi kada procenite da je dete spremno?

1. Ostavite važne brojeve telefona na vidljivom mestu

Na lako dostupnom mestu zapišite:

  • Brojeve mobilnih telefona roditelja.
  • Brojeve telefona drugih pouzdanih odraslih osoba.
  • Broj hitnih službi.
  • Kućnu adresu.
  • Druge informacije koje bi detetu mogle zatrebati.
  • Dobro je i da dete nauči napamet barem jedan broj telefona roditelja.

Objasnite mu šta treba da uradi ako se roditelj ne javi odmah i kada treba da pozove drugu osobu.

2. Napravite probu

Pre nego što dete prvi put ostane samo, isprobajte kraću situaciju u kojoj ste u blizini, ali niste odmah dostupni.

Na primer, možete izaći u dvorište ili prošetati u blizini, dok dete ostaje u kući i samostalno obavlja jednostavan zadatak.

Posmatrajte kako se ponaša kada zna da ne može odmah da vam se obrati. To može pomoći da procenite da li je spremno za duži period samostalnosti.

3. Počnite sa kratkim periodima

Prvi boravak bez nadzora treba da bude kratak, na primer oko 30 minuta tokom dana.

Ako sve prođe dobro i dete se oseća sigurno, postepeno produžavajte vreme. Nemojte odmah prelaziti na nekoliko sati ili na čitavo popodne.

Kratak odlazak do prodavnice nije isto što i odsustvo tokom celog radnog dana.

4. Dogovorite se o povremenom javljanju

Dok je dete samo kod kuće, dogovorite se kada ćete se čuti telefonom ili razmeniti poruke.

Jedno javljanje na sredini dogovorenog perioda može biti dovoljno za kraće odsustvo. Nema potrebe da šaljete poruku svakih nekoliko minuta, jer je cilj da dete postepeno izgradi samopouzdanje.

Dete mora da zna kako da vas kontaktira ako se pojavi problem i šta da radi ako ne odgovorite odmah.

5. Ostavite spremnu užinu ili jednostavan obrok

Čak i ako planirate kratko odsustvo, korisno je da detetu ostavite nešto jednostavno za jelo i piće.

Na taj način smanjujete mogućnost da pokuša da koristi šporet ili druge uređaje za pripremu hrane bez odgovarajuće spremnosti.

Izaberite hranu koju može bezbedno da uzme i pripremi bez dodatnih rizika.

6. Nemojte detetu odmah poveravati dodatne odgovornosti

Ostati sam kod kuće nije isto što i biti odgovoran za mlađeg brata ili sestru.

Briga o drugom detetu zahteva dodatne veštine i sposobnost reagovanja u nepredviđenim situacijama. Roditelji ne bi trebalo automatski da pretpostave da dete koje ume da brine o sebi može da preuzme odgovornost i za mlađe dete.

7. Redovno ponavljajte bezbednosna pravila

Čak i ako dete već nekoliko puta uspešno ostane samo, povremeno ponavljajte najvažnija pravila.

Proverite da li i dalje zna kako da pozove pomoć, šta da radi u slučaju požara i kome da se obrati ako ne može da stupi u kontakt sa roditeljima.

Priprema nije jednokratan razgovor, već proces koji se prilagođava detetovom uzrastu i iskustvu.

8. Budite spremni da promenite odluku

Čak i dobro pripremljeno dete može se uplašiti neočekivane situacije, poput alarma za dim, nepoznate osobe na vratima ili kašnjenja roditelja.

Ako primetite da dete postaje uznemireno, da ne poštuje pravila ili da još nije spremno da se snađe bez pomoći, napravite pauzu i pokušajte ponovo kasnije.

Nema potrebe da insistirate na samostalnosti pre nego što je dete zaista spremno.

Zaključak

Ne postoji univerzalni uzrast u kojem svako dete može bezbedno da ostane samo kod kuće. Uzrast od 11 ili 12 godina često se navodi kao orijentir za kraće periode samostalnosti, ali važniji su zrelost, sposobnost procene rizika, poznavanje bezbednosnih pravila i emocionalna spremnost.

Najbolje je početi kratkim probnim periodima, unapred dogovoriti jasna pravila, obezbediti kontakte za hitne situacije i postepeno povećavati odgovornost.

Cilj nije samo da dete može da provede vreme bez roditelja, već da ume da se ponaša bezbedno, zna kada da zatraži pomoć i oseća se dovoljno sigurno da se izbori sa manjim nepredviđenim situacijama.

Napomena: Pravni deo originalnog članka odnosi se na Sjedinjene Američke Države. Za Srbiju treba proveriti važeće lokalne propise i okolnosti konkretnog slučaja.

(Ona.rs/goodhousekeeping)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Spavaju u šest kvadrata, a odlični đaci i vesela deca: Telegraf u poseti osmočlanoj porodici

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Porodica