10 stvari koje smete da uradite bez griže savesti: Imate pravo da kažete "ne" i ne pravdate se
Mnogi ljudi umeju da zaštite druge, ali se osećaju sebično čim pokušaju da zaštite sebe. Asertivna prava podsećaju nas da imamo pravo na granice, greške i sopstvene odluke, sve dok ista prava priznajemo i drugima.
Asertivnost nije agresivnost, bezobrazluk niti insistiranje da sve bude po našem. To je sposobnost da jasno izrazimo šta mislimo, osećamo i želimo, a da pritom ne ugrožavamo sagovornika.
Problem je što smo mnoga od ovih prava naučili da doživljavamo kao mane. Promena mišljenja postaje nedoslednost, odbijanje zahteva sebičnost, a postavljanje granice dokaz da smo nekoga razočarali.
Zbog toga često tražimo tuđu dozvolu za odluke koje se tiču našeg života.
Imate pravo da sami procenjujete svoje postupke
Možete da saslušate mišljenja drugih, ali konačna odluka o vašem ponašanju, osećanjima i izborima pripada vama. Sa tim pravom dolazi i obaveza da prihvatite posledice svojih odluka.
Asertivnost ne znači prebacivanje krivice, već preuzimanje odgovornosti bez dopuštanja drugima da upravljaju vašim životom.
Imate pravo da se ne pravdate
Objašnjenje možete dati kada to želite ili kada je potrebno, ali ne morate da izmišljate duga opravdanja za svako "ne".
Rečenica "Ne mogu da dođem" može biti dovoljna. Što se više pravdate, sagovorniku ostavljate više prostora da ospori svaki vaš razlog i nastavi da vas ubeđuje.
Niste odgovorni za rešavanje svih tuđih problema
Možete nekome pomoći, pružiti podršku i pokazati razumevanje, ali niste odgovorni za njegovu sreću, izbore i život.
Ako stalno preuzimate probleme drugih, vremenom možete postati iscrpljeni i ogorčeni. Pomoć je zdrava kada je dobrovoljna, a ne kada proizlazi iz straha da ćete biti odbačeni.
Imate pravo da se predomislite
Promena mišljenja nije dokaz slabosti. Nove informacije, iskustvo ili drugačije okolnosti mogu promeniti način na koji posmatrate neku odluku.
Možete da povučete prethodno obećanje, promenite plan ili odustanete od onoga što vam više ne odgovara. Važno je da to saopštite odgovorno i na vreme.
Imate pravo da pogrešite
Greška ne znači da ste kao osoba neuspešni, neodgovorni ili nedovoljno vredni. Imate pravo da pogrešite, priznate šta se dogodilo i pokušate da popravite posledice.
Ljudi koji sebi ne dopuštaju grešku često izbegavaju odluke ili krivicu prebacuju na druge. Prihvatanje sopstvene pogrešivosti otvara prostor za učenje.
Imate pravo da kažete "ne znam"
Ne morate imati odgovor na svako pitanje. Rečenica "Ne znam, proveriću" često je odgovornija od pokušaja da ostavite utisak sigurnosti.
Priznati neznanje nije znak slabosti, već početak saznavanja.
Imate pravo da se nekome ne dopadnete
Ne postoji način da budete iskreni prema sebi, a da istovremeno uvek dobijate odobravanje svih ljudi.
Ako svaku odluku prilagođavate tome kako će drugi reagovati, njihove emocije postaju glavni upravljač vašeg života. Možete biti ljubazni i obzirni, a ipak doneti odluku koja se nekome neće dopasti.
Imate pravo na odluku koju drugi ne razumeju
Ono što ima smisla vama ne mora biti logično vašoj porodici, prijateljima ili kolegama. Ne morate svakoga ubediti da biste imali pravo na izbor.
Naravno, odluka ne bi trebalo da ugrožava druge, ali ne mora da ispunjava njihova očekivanja.
Imate pravo da kažete "ne razumem"
Ne morate da pogađate šta neko želi, misli ili oseća. Ako vam poruka nije jasna, imate pravo da tražite dodatno objašnjenje.
Zdrava komunikacija ne podrazumeva čitanje misli. Odgovornost je sagovornika da jasno kaže šta mu je potrebno.
Imate pravo da nešto više ne želite
Nisu sve stvari, odnosi i ciljevi podjednako važni tokom čitavog života. Imate pravo da kažete da vas nešto više ne zanima, da vam ne odgovara ili da ne želite da ulažete energiju u to.
Ovo pravo ne znači ravnodušnost prema svemu, već slobodu da sami odredite svoje prioritete.
I drugi ljudi imaju potpuno ista prava
Asertivna prava nisu dozvola da radimo sve što poželimo. Ako sebi dajemo pravo da kažemo "ne", moramo prihvatiti i tuđe odbijanje.
Ako želimo mogućnost da promenimo mišljenje, moramo dopustiti isto i drugima. Ako ne želimo da se pravdamo za svaki izbor, ne treba ni od drugih da zahtevamo beskrajna objašnjenja.
Prava granica između asertivnosti i sebičnosti vidi se baš tu. Asertivna osoba štiti sebe, ali ne oduzima drugima pravo da učine isto.
(Ona.rs / Gradski Online)