U Srbiji postoji prizor koji izgleda kao da nije sa ove planete - a nastao je ljudskom rukom

Vreme čitanja: oko 2 min.

Najbolji dokaz da čak i ako čovek malo umeša prste mogu da budu stvoreni predeli neverovatne lepote verovatno su tri jezera na toku reke Uvac.

Nakon gradnje tri brane na Uvcu, formirana su i tri jezera. Između Zlatarskog, Uvačkog i Raodinjskog jezera teško je odabrati ono koje bi moglo da se okarakteriše kao najlepše među njima.

Počev od 1971. godine je mesto Pavlovića Brod, koje se nalazi na području klisure Uvca, pod zaštitom i kategorisano kao specijalni rezerat prirode. Tokom narednog perioda je područje koje je zaštićeno proširivano, da bi Specijalni rezervat prirode Uvac počev od 2006. godine podrazumevao područje površine 7.543 hektara.

Iako jezera na toku Uvca mogu po lepoti da stanu rame uz rame sa nekim od najlepših jezera nastalih prirodnim putem, područje ovog specijalnog rezervata prirode mnogo je poznatije po neobičnom toku same reke. Meandri Uvca nisu samo njegovo, već obeležje tog dela Srbije.

Foto: RINA
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Foto: Tanjug/Rade Prelić

Sistem pećina

Nema sumnje da je neobičan tok Uvca, oličen u meandrima, njegovo obeležje. Gotovo podjednako kao i Ušački pećinski sistem, koji se neretko svrstava među najinteresantnije, ali i najveće u celoj zemlji.

Ukupna dužina kanala, koji povezuju dve pećine, Ušačku i Ledenu, sa jamom Bezdan iznosi fascinantnih 8.185 metara.

Da sve bude još zanimljivije, osim ulaza koji se nalazi iz atara sela Gornje Lopiže, u Ušačku pećinu se može ući i sa samog Uvca, budući da ima dva ulaza, po čemu je specifična. Tek oko stotinu metara deli glavni kanal Ušačke i Ledene pećine, koji su postavljeni gotovo paralelno jedan u odnosu na drugi.

Foto: RINA
Foto: RINA

Doduše, još jedna, znana kao Tubića pećina, ima dva ulaza i u njoj se povremeno javlja hidrološka aktivnost. Interesantna je i pećina, koja se nalazi u ataru sela Bukovik, znana kao Durulja ili Javorska pećina. U njoj postoji reka ponornica, specifična po nazivu. Njen pećinski deo toka znan je kao Kalipoljska reka, dok je prati naziv Vrševina u drugom delu toka. Onom na izlasku iz pećine, koji teče dalje do Zlatarskog jezera, u koje se uliva.

Pećine koje čine deo Ušačkog sistema specifične su ne samo po obilju stalaktita i stalagmite, nego i po staklastim iglicama, draperijama i stupovima, te generalno, po bogatim pećinskim ukrasima.

Foto: Tanjug/Rade Prelić
Foto: Tanjug/Rade Prelić

Carstvo beloglavog supa

Sa rasponom krila koji dostiže i do tri metra, beloglavi sup je vrsta lešinara koja je fascinantna. Ukoliko imate tu sreću da prilikom posete Specijalnom rezervatu prirode Uvac vidite kako izgleda ovaj orao dok leti, prilično je izvesno da ćete ostati bez reči.

Foto: Tanjug/Rade Prelić
Foto: Tanjug/Rade Prelić

Iako je u pitanju vrsta kojoj je pretilo izumiranje, danas je kolonija ove vrste orla lešinara, koji obitava na području Specijalnog rezervata prirode Uvac, brojnija. Ujedno se na evropskom tlu smatra jednom od najvećih kolonija tih ptica i predstalja svojevrsno obeležje čitavog rezervata.

Čak 104 vrste ptica stanište imaju na tom području, mada je beloglavi sup ipak vrsta koja se smatra najznačajnijom i koja je mnogima i prva asocijacija na Specijalni rezervat prirode Uvac.

(Ona.rs / “Zlatarinfo” )